EK: Povjerenje u gospodarstvo eurozone palo, inflacijska očekivanja na najvišoj razini od 2022.

Gospodarsko povjerenje u eurozoni snažno je oslabilo u travnju, pokazali su najnoviji podaci Europske komisije, dok rast cijena energije i geopolitička neizvjesnost sve jače pritišću potrošače i poduzeća.

Indeks gospodarskog raspoloženja, Economic Sentiment Indicator, pao je u travnju na 93 boda, s 96,2 boda u ožujku, čime je promašio tržišna očekivanja koja su se kretala oko 95 bodova. Prema podacima Komisije, riječ je o najnižoj razini od studenoga 2020., što upućuje na osjetno pogoršanje očekivanja u gospodarstvu eurozone.

Pad povjerenja dodatno potvrđuje da se energetski šok i rat u Iranu sve snažnije prelijevaju na raspoloženje potrošača i poslovnog sektora. Komisija navodi da su u travnju pali i indeks gospodarskog sentimenta i indeks očekivanja zaposlenosti, pri čemu su oba pokazatelja sada znatno ispod dugoročnog prosjeka od 100 bodova.

Potrošačko povjerenje u eurozoni potvrđeno je na minus 20,6 bodova, što pokazuje da su kućanstva i dalje izrazito pesimistična. Prema preliminarnoj procjeni Komisije, povjerenje potrošača nastavilo je snažno padati od početka rata u Iranu, a rezultat za eurozonu nalazi se znatno ispod dugoročnog prosjeka.

Najveću zabrinutost izaziva skok inflacijskih očekivanja. Očekivanja potrošača o rastu cijena porasla su u travnju na 49,1 bod, s 43,5 bodova u ožujku, što je najviša razina od travnja 2022., kada su tržišta bila pod snažnim pritiskom posljedica rata u Ukrajini.

Rast inflacijskih očekivanja pokazuje da kućanstva ponovno strahuju od dugotrajnijeg pritiska na cijene, osobito zbog skuplje energije. Više cijene nafte i plina izravno povećavaju troškove kućanstava, ali i proizvodne troškove poduzeća, što se može preliti u slabiju potrošnju, opreznije investicije i nove pritiske na marže.

Takva kombinacija sve je neugodnija za Europsku središnju banku. S jedne strane, slabljenje gospodarskog povjerenja i stroži uvjeti kreditiranja upućuju na usporavanje aktivnosti. S druge strane, rast inflacijskih očekivanja otežava mogućnost bržeg popuštanja monetarne politike. Prema zasebnoj anketi ECB-a, očekivanja potrošača za inflaciju u sljedećih 12 mjeseci porasla su u ožujku na 4,0 posto, s 2,5 posto u veljači.

Upravo zato najnoviji podaci otvaraju pitanje ulazi li eurozona u razdoblje stagflacijskog pritiska — slabijeg rasta uz istodobno jačanje inflacijskih očekivanja. Ako se energetski šok nastavi, ECB bi se mogao naći u situaciji u kojoj mora birati između borbe protiv inflacije i potpore gospodarstvu koje sve očitije gubi zamah.

Drugim riječima, travanjski podaci Europske komisije ne pokazuju samo kratkoročni pad raspoloženja, nego i dublji problem: eurozona se ponovno suočava s kombinacijom skuplje energije, opreznih potrošača, slabijih očekivanja poduzeća i inflacije koja se teže vraća pod kontrolu.