Europska komisija je objavila četvrto izvješće o stanju digitalnog desetljeća iz kojeg je vidljivo da je Europska unija (EU) ostvarila napredak u ciljevima digitalne transformacije do 2030. godine, kao što su sigurna i održiva digitalna infrastruktura i digitalizacija javnih usluga, no istodobno ima i nekoliko praznina ili izazova kao što je područje kibernetske sigurnosti.
Nedavno je istraživanje Eurobarometra pokazalo da velika većina europskih državljana smatra digitalnu politiku jednim od glavnih prioriteta EU-a i snažno podupire autonomniju europsku digitalnu budućnost.
Izvješće o digitalizaciji EU-a pokazuje da 96,8 posto kućanstava sada ima osnovnu pokrivenost 5G mrežom, no određeni pojasevi visokog kapaciteta i uvođenje optike do stana zaostaju.
Ističe se da 46,7 posto tvrtki u EU koristi računalstvo u oblaku, 39,9 posto primjenjuje analitiku podataka, a gotovo 20 posto primjenjuje umjetnu inteligenciju.
“Primjer je sektor zdravstvene skrbi i napredak s medicinskim snimanjem koje se temelji na umjetnoj inteligenciji, poboljšanjem ranog otkrivanja, bržim dijagnozama i boljim ishodima za pacijente”, navodi se u izvješću.
Više od 60 posto Europljana ima barem osnovne digitalne vještine.
No, Bruxelles upozorava da nedostaci ipak zasad ostaju.
“EU čini samo devet posto svjetskog tržišta poluvodiča što je daleko od cilja od 20 posto do 2030. Isto se može reći i za računalne kapacitete. Iako je uvođenje rubnih čvorova na dobrom putu da ostvari cilj digitalnog desetljeća do 2030. prije roka, računalni kapacitet i dalje znatno zaostaje za potražnjom. Nadalje, unatoč znatnom napretku u području kibernetske sigurnosti, Europa je i dalje strukturno ovisna o dobavljačima izvan EU-a u tom području pri čemu su europska poduzeća nedovoljno zastupljena kao globalni predvodnici”, napominje se u izvješću.
Postoji i nedostatak vještina u području informativno-komunikacijskih tehnologija (IKT). Stručnjaci su iz tog područja 2025. činili samo 5 posto radnih mjesta što je polovica cilja od 10 posto do 2030. Žene su činile manje od 20 posto zaposlenih stručnjaka za IKT, a to se nije promijenilo od 2024. unatoč sve većoj potražnji, posebno u području sigurnosti u oblaku, kibernetičke sigurnosti, upravljanja podacima i razvoja softvera.
Također, kad je riječ o usvajanju naprednih tehnologija mala i srednja poduzeća se suočavaju s preprekama oko podataka, vještina, integracije i resursa.
Studija Europske komisije pokazuje da se koordiniranim djelovanjem EU-a u području digitalizacije ostvaruju veliki povrati. Svakim eurom potrošenim u okviru digitalne politike u okviru instrumenta NextGenerationEU ostvarit će se 1,50 euro gospodarske proizvodnje unutar EU-a i dva eura za globalno gospodarstvo u cjelini do kraja 2030. To je daleko iznad prosjeka u drugim područjima politike jer ta ulaganja u digitalizaciju stvaraju učinke prelijevanja i preko granica i među sektorima gospodarstva.
U izvješću se daju preporuke državama članicama da nastave s povećanjem napora u razdoblju u kojem će se gotovo polovica javnog proračuna uključenog u nacionalne planove za digitalno desetljeće postupno ukinuti. Također se traži jačanje koordinacije na razini EU-a kako bi se spriječila fragmentacija tržišta i neujednačena provedba.
Europljani smatraju da će digitalno zdravstvo, zelene tehnologije, brža povezivost i umjetna inteligencija imati najpozitivniji učinak u sljedećem desetljeću.
Oko četiri od deset građana koristi generativnu umjetnu inteligenciju barem jednom tjedno, a među onima koji to čine gotovo sedam od deset izvijestilo je o povećanoj upotrebi tijekom protekle godine. Čak 80 posto ih smatra da bi razvoj umjetne inteligencije trebalo pažljivo regulirati, čak i ako to znači da se programeri umjetne inteligencije suočavaju s određenim ograničenjima.
Za Hrvatsku Bruxelles navodi kako ima snažnu digitalnu povezanost te da jača kapacitete u kibernetičkoj sigurnosti i digitalnoj infrastrukturi.
Osnovnu pokrivenost 5G mrežom ima 98 posto kućanstava, a povezanost optikom do stana je na 78 posto.
No, mala i srednja poduzeća zaostaju u digitalnom intenzitetu i preuzimanju naprednih tehnologija.
Također nastavlja postojati jaz u digitalnim vještinama te slabosti u proizvodnji dovoljnog broja IKT stručnjaka, a javne digitalne usluge su neujednačene te inovativne tvrtke i dalje imaju teškoće u skaliranju.
Pročitajte još:
U izvješću Bruxelles poziva države članice da ažuriraju svoje nacionalne planove za digitalno desetljeće konkretnim mjerama, osiguravajući pritom veću usklađenost sa sljedećim višegodišnjim financijskim okvirom, posebno u kontekstu pripreme nacionalnih i regionalnih planova partnerstva i budućeg Fonda EU-a za konkurentnost.
Europska komisija će 2027. preispitati ciljeve programa politike za digitalno desetljeće kako bi osigurala da odražavaju doneseno zakonodavstvo, da su usklađeni s digitalnim okruženjem koje se mijenja te da ispunjavaju prioritete i ambicije EU-a. Revizijom će se modernizirati, pojednostavniti i proširiti okvir nakon 2030. godine.
