EBRD prošle godine investirao 13,1 milijardu eura i financirao 464 projekta

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je da je lani u zemlje članice investirala 13,1 milijardu eura, kao i u rekordnoj 2022. godini.

EBRD je, navodi Hina, financirao ukupno 464 projekta, najviše otkada je osnovan.

Ulaganja su najvećim dijelom bila usmjerena u privatni sektor u koji je uloženo preko 10 milijardi eura u 2023., odnosno 80 posto ukupnog iznosa.

I u 2022. je uloženo “blizu 10 milijardi”, ali s navedenim udjelom od 74 posto.

Financiranje zelene ekonomije iznosilo je više od 6,5 milijardi eura, polovinu ukupnog iznosa EBRD-ovih ulaganja.

Ukupni iznos ulaganja koje je EBRD mobilizirao u 2023. godini dosegnuo je 26,2 milijarde eura, stoji u priopćenju.

Dodaju da su EBRD-ovi guverneri lani odobrili povećanje uplaćenog kapitala za četiri milijarde eura, povećavši kapitalnu bazu banke na 34 milijarde eura, u nastojanju da održe potporu Ukrajini.

Procjenjuju da su u Ukrajinu usmjerili više od dvije milijarde eura, izdvojivši zajam od 200 milijuna eura, uz potporu Norveške i Nizozemske, za pomoć ukrajinskoj plinskoj tvrtki Naftogaz da stvori strateške rezerve plina u zimskoj sezoni.

U sklopu paketa za podršku energetskoj sigurnosti Ukrajine izdvajaju i zajam od 150 milijuna eura ukrajinskoj elektroenergetskoj tvrtki Ukrenergo, koji su poduprle Norveška i Italija.

Najavili su i dvogodišnji plan ulaganja u Tursku, u iznosu 1,5 milijardi eura, kako bi se ublažile posljedice katastrofalnog potresa u kojem je stradalo više od 50.000 ljudi te je prouzročena ogromna materijalna šteta.

Banka je uspostavila Okvir za odgovor na katastrofe, vrijedan 600 milijuna eura, prvi takve vrste namijenjen regijama EBRD-a.

Za obnovu Maroka od potresa, banka je pripremila Početni plan pomoći u vrijednosti 250 milijuna eura, za razdoblje od 2023. do 2025. Prošlu godinu obilježio i ulazak Iraka u članstvo EBRD-a, koji sada broji ukupno 74 dioničara, te odobreni zahtjevi za članstvom Benina i Obale Bjelokosti.