Digitalne usluge postale su dio svakodnevice, od naručivanja hrane i pozivanja taksija do plaćanja parkinga i komunikacije s gradskim službama. Analiza 10 svakodnevnih digitalnih servisa u 15 najvećih hrvatskih gradova pokazuje da je njihova dostupnost prilično ujednačena, no to ne znači nužno da ih građani mogu jednostavno koristiti.
Prema analizi hrvatske IT tvrtke ByteInk, u promatranim gradovima dostupno je prosječno devet od 10 analiziranih usluga, a nijedan grad nema ih manje od osam. Riječ je o komercijalnim servisima poput dostave hrane, online kupnje namirnica, taksija putem aplikacija, dijeljenih bicikala i romobila te car-sharinga, ali i javnim uslugama poput digitalnih karata za javni prijevoz, plaćanja parkinga, podnošenja zahtjeva gradskim službama i prijave komunalnih problema.
Najbolje rezultate ostvarili su Zagreb i Velika Gorica, u kojima su dostupne sve promatrane usluge. Većina ostalih gradova također je blizu potpunoj pokrivenosti, a najveće razlike među njima vidljive su u području mobilnosti.
Primjerice, car-sharing, odnosno kratkoročni najam automobila putem aplikacije, dostupan je samo u tri grada: Zagrebu, Dubrovniku i Velikoj Gorici, ako se uzme u obzir i lokacija Zračne luke Zagreb. To pokazuje da se pojedini oblici urbane mobilnosti u Hrvatskoj još razvijaju, dok su taksi aplikacije, sustavi dijeljenih bicikala i romobila te digitalna kupnja karata za javni prijevoz znatno rašireniji.
U nekim gradovima, poput Slavonskog Broda, Velike Gorice i Samobora, javni prijevoz u potpunosti je besplatan, zbog čega digitalna kupnja karata nije ni potrebna.
Digitalizacija javnih usluga napreduje, ali zaostaje za EU-om
Slična dostupnost vidljiva je i kod javnih i komunalnih usluga. Građani svih 15 analiziranih gradova mogu na neki način digitalno podnijeti zahtjev gradskoj upravi, prijaviti komunalni problem ili pristupiti određenim komunalnim uslugama.
Korištenje digitalnih kanala u komunikaciji s javnom upravom pritom raste. Prema podacima Eurostata, tijekom 2025. godine 55,4 posto građana Hrvatske online je kontaktiralo javnu upravu, što je 11 postotnih bodova više nego godinu ranije.
Ipak, dostupnost digitalnih usluga ne znači automatski i njihovu jednostavnost. Prema Izvješću Europske komisije o digitalnom desetljeću za 2026. godinu, hrvatske digitalne javne usluge za građane ostvarile su 75 od mogućih 100 bodova, dok je prosjek Europske unije iznosio 84,6 bodova.
Na problem korisničkog iskustva upozoravaju i podaci ankete Europske komisije i Eurostata iz 2023. godine. Čak 47,4 posto stanovnika Zagreba nije se složilo s tvrdnjom da je informacijama i uslugama gradske uprave lako pristupiti putem interneta ili nije znalo procijeniti njihovu dostupnost.
Drugim riječima, digitalni servisi postoje, ali građani se još uvijek mogu suočavati s kompliciranim sučeljima, nepovezanim sustavima i postupcima koji zahtijevaju previše koraka.
Umjetna inteligencija mogla bi promijeniti način korištenja aplikacija
Upravo bi na tom području umjetna inteligencija mogla donijeti najveću promjenu. Umjesto da korisnici sami traže odgovarajuću uslugu, prolaze kroz izbornike i ispunjavaju različite obrasce, buduće aplikacije mogle bi razumjeti njihove zahtjeve putem prirodnog razgovora.
„Umjetna inteligencija značajno mijenja paradigmu korištenja digitalnih usluga. Dosad su korisnici morali učiti kako koristiti aplikacije, a u budućnosti će aplikacije sve više razumjeti korisnike”, ističu stručnjaci iz ByteInka.
Takav pristup mogao bi značiti da će građanima za obavljanje svakodnevnih zadataka biti dovoljno napisati ili izgovoriti jednostavnu naredbu poput „produži mi parking”, „kada dolazi autobus?” ili „prijavi kvar javne rasvjete”.
Umjesto korištenja nekoliko različitih aplikacija i traženja odgovarajućih funkcija, AI asistenti mogli bi preuzeti dio procesa i korisnika izravno povezati s traženom uslugom.
Pročitajte još:
Takav razvoj posebno bi mogao koristiti starijim građanima i osobama koje nisu navikle na složena digitalna sučelja. Komunikacija na hrvatskom jeziku, bez potrebe za poznavanjem strukture aplikacije ili administrativnih postupaka, mogla bi smanjiti prepreke u korištenju digitalnih usluga.
Hrvatski gradovi tako su već napravili značajan korak u dostupnosti digitalnih servisa, no sljedeći izazov neće biti samo uvođenje novih aplikacija. Važnije će biti njihovo povezivanje i pojednostavljivanje, kako bi građani do željene usluge mogli doći uz što manje koraka.
