Američka središnja banka (Fed) mogla bi već u prosincu povećati kamatne stope za pola postotnog boda ako novi podaci pokažu da inflacija u SAD-u ostaje tvrdokorno visoka. Takvu mogućnost prvi je javno otvorio guverner Feda Christopher Waller, upozorivši da bi manje povećanje moglo ugroziti vjerodostojnost središnje banke ako se inflacijski pritisci ne smire.
Waller je na konferenciji Bank of England Watchers u Londonu rekao da bi, ako podaci o inflaciji za listopad budu slični prethodna dva mjeseca, snažniji potez mogao biti potreban. Temeljna inflacija, koja isključuje hranu i energiju, u posljednjim je mjesecima iznosila oko 0,3 posto na mjesečnoj razini.
„Povećanje od samo 25 baznih bodova ugrozilo bi našu vjerodostojnost”, upozorio je Waller govoreći o mogućem scenariju u kojem listopadski podaci potvrde nastavak snažnih cjenovnih pritisaka.
Ipak, Waller je naglasio da zasad naginje povećanju od 25 baznih bodova na prosinačkom sastanku. Odluka će, kako je poručio, ovisiti o novim podacima.
Inflacija u SAD-u povišena je tijekom većeg dijela 2026. godine, a među čimbenicima koji je potiču ističu se rat u Iranu i snažna ulaganja u infrastrukturu umjetne inteligencije.
Waller smatra da bi pritisci povezani s tim čimbenicima mogli potrajati dulje nego što se ranije očekivalo. Rekao je da su podaci o inflaciji od posljednjeg sastanka Feda bili loši i da zasad nema znakova koji bi upućivali na brzo smirivanje situacije.
Fed je u rujnu prvi put nakon tri godine povećao kamatne stope, podigavši referentni raspon na 3,75 do 4 posto. Na listopadskom sastanku odlučio je zadržati stope nepromijenjenima dok ne dobije dodatne podatke. Dvoje dužnosnika, predsjednica Feda iz Clevelanda Beth Hammack i guvernerka Lisa Cook, tada su se usprotivili toj odluci i podržali povećanje od 25 baznih bodova.
I drugi dužnosnici zagovaraju dodatno zaoštravanje monetarne politike. Predsjednica Feda iz Dallasa Lorie Logan prošlog je mjeseca izjavila da bi kamate trebalo povećati najmanje još dva puta po 25 baznih bodova, bez navođenja konkretnog vremenskog okvira.
Hammack je prošlog tjedna također poručila da bi monetarna politika trebala postati restriktivnija, ali je preferirala češća i manja povećanja kako bi se ublažio njihov učinak na kućanstva, poduzeća i financijska tržišta.
Unatoč Wallerovu upozorenju, financijska tržišta zasad ne očekuju povećanje od pola postotnog boda. Prema podacima CME FedWatcha, trgovci su prije njegova govora procjenjivali vjerojatnost povećanja od 25 baznih bodova u prosincu na 84 posto, dok je mogućnost da Fed zadrži kamate nepromijenjenima iznosila 16 posto.
Pročitajte još:
Tržište u tom trenutku nije uračunavalo mogućnost povećanja od 50 baznih bodova.
Ključni sljedeći pokazatelj bit će listopadski indeks potrošačkih cijena, čija je objava predviđena za utorak. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekuju mjesečnu inflaciju od 0,3 posto, nakon 0,6 posto u rujnu. Temeljna inflacija trebala bi usporiti na 0,2 posto, s prethodnih 0,3 posto.
Ti će podaci pomoći u određivanju smjera američke monetarne politike. Ako inflacija ostane iznad očekivanja, pritisak na Fed da nastavi s povećanjem kamata mogao bi dodatno porasti, što bi utjecalo na cijenu zaduživanja poduzeća i građana te na financijska tržišta.
