Cijene dušičnih i fosfornih gnojiva u Europskoj uniji (EU) proteklog su mjeseca došle na najvišu razinu još od početka 2023. godine, pokazuju podaci Europske komisije.
Već ionako prisutni problemi u opskrbi dodatno su pogoršani ove godine ratom na Bliskom istoku i teškoćama u prolazu kroz Hormuški tjesnac.
Dušična gnojiva u svibnju su imala prosječnu cijenu od 541 eura po toni i to je najviše od siječnja 2023.
Fosforna gnojiva pak dosegla su cijenu od 717 eura po toni što je najviša razina od veljače 2023.
No, na godišnjoj razini svibanjski uvoz u EU bio je bitno niži iznosivši 1,26 milijuna tona. Prije godinu dana to je bilo 1,99 milijuna tona.
Isto tako, uvoz ovogodišnjega svibnja bio je osjetno manji od petogodišnjega prosjeka kod kojega je brojka 1,73 milijuna tona gnojiva.
Razlog tomu ponajprije leži u znatnom smanjenju uvoza gnojiva na bazi dušika. Prošlog mjeseca, kako prenosi Hina, EU je uvezla tek 265,4 tisuće tona te vrste gnojiva dok je u istom mjesecu lani brojka iznosila 791,7 tisuća tona.
Uvoz uree, koja je glavno gnojivo na bazi dušika, pao je na tek 196,4 tisuće tona. To je otprilike trećina prošlogodišnje svibanjske količine.
Dušična gnojiva su najčešće u uporabi na europskim poljima. Prema podacima Glavne uprave Europske komisije za poljoprivredu i razvoj, u 2023. je po hektaru usjeva korišteno 90,7 kilograma dušičnih gnojiva, 25,1 kilogram fosfornih te 26,8 kilograma gnojiva na bazi kalija.
U ovogodišnjem svibnju osjetno je pao i uvoz NPK gnojiva koja kombiniraju dušik, fosfor i kalij, i to za 25 posto naspram lanjskog svibnja. Količina je iznosila 134,7 tisuća tona.
Prema podacima Međunarodne agencije za energiju, Hormuškim je tjesnacem prije rata prolazilo više od 30 posto svjetskih isporuka uree i oko 20 posto isporuka dušičnih gnojiva i fosfata.
Veliki dio umjetnih gnojiva na bazi fosfora Europa nabavlja iz Maroka gdje proizvodnja ovisi o uvozu sumpora iz zemalja Perzijskog zaljeva.
Četvrtina inozemne uree u EU dolazi iz Egipta, a on pak ima probleme s isporukom prirodnog plina cjevovodom iz Izraela.
Problemi s rastom cijene umjetnih gnojiva postoje već dulje vrijeme, a prošle godine taj rast je djelomično bio potaknut dodatnim nametima EU-a na uvoz iz Rusije.
Pročitajte još:
Rusija proizvodi više od 20 posto svjetskih umjetnih gnojiva i u 2025. ruski udio u europskom uvozu je bio oko 22 posto.
Troškovi energije, gnojiva, prijevoza, ambalaže i poljoprivrednih sirovina već rastu u cijelom lancu vrijednosti, upozorile su poljoprivredne udruge, dodavši da bi to, ako izostanu hitne mjere, moglo dovesti do povećanja cijena namirnica i slabije dostupnosti hrane.
