Europa bi trebala financirati novi akcelerator čestica vrijedan 16 milijardi eura, unatoč sve većim pritiscima na javne proračune, poručio je glavni direktor CERN-a Mark Thomson.
U razgovoru za Financial Times upozorio je da bi odustajanje od tog projekta poslalo lošu poruku mladima koje Europa želi privući znanosti, dok bi njegova realizacija mogla donijeti koristi europskoj industriji.
Projekt Budućeg kružnog sudarivača, poznatog pod engleskom kraticom FCC, trebao bi nastaviti istraživanja Velikog hadronskog akceleratora (LHC) pokraj Ženeve. No njegova cijena otvara pitanje koliko su europske države spremne ulagati u temeljna znanstvena istraživanja u trenutku kada rastu izdaci povezani sa starenjem stanovništva, ratom u Iranu i jačanjem obrane nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Njemačka, najveći financijer CERN-a, već je izražavala sumnje u financijsku izvedivost projekta. Thomson smatra da put do njegove realizacije postoji, ali priznaje da neće biti jednostavan. Jednim od ključnih pitanja smatra kako osigurati da države koje ulažu novac ostvare tehnološke koristi te da u projektu izravno sudjeluju njihove industrije.
Odluka oko 2028., početak rada krajem 2040-ih
Vijeće CERN-a u svibnju je preporučilo FCC kao sljedeći vodeći projekt organizacije. Novi kružni akcelerator imao bi više nego trostruko veći opseg od postojećeg LHC-a, a omogućio bi preciznija mjerenja i prikupljanje šireg raspona podataka. LHC, koji je počeo raditi 2008. godine, ubrzava protone gotovo do brzine svjetlosti i zatim ih sudara. U tim sudarima nastaju kratkoživuće čestice, među kojima su i one kakve su postojale u ranom svemiru. Proučavanje njihova raspada znanstvenicima omogućuje istraživanje temeljnih svojstava materije.
Njegovo najpoznatije otkriće ostaje Higgsov bozon, potvrđen 2012. godine, čestica povezana s mehanizmom kojim neke elementarne čestice dobivaju masu.
U novom bi se postrojenju sudarali elektroni i njihove pozitivno nabijene antičestice, pozitroni. Takva istraživanja omogućila bi detaljnije proučavanje Higgsova bozona i mogla pomoći u potrazi za odgovorima na pitanja o tamnoj tvari, koja ima masu, ali izmiče izravnom opažanju postojećim metodama.
Thomson obilazi europske prijestolnice kako bi pridobio političku i financijsku potporu. Konačna odluka o gradnji očekuje se oko 2028. godine, dok bi akcelerator, prema zasad okvirnom rasporedu, počeo raditi krajem 2040-ih. Tijekom istog desetljeća predviđa se završetak rada LHC-a.
Industrijske koristi kao argument za ulaganje
Thomson ističe da projekt ne bi donosio koristi samo fizičarima. Članice CERN-a mogle bi sudjelovati u razvoju novih tehnologija, uključujući visokotemperaturne supravodiče, koji imaju potencijalnu primjenu u elektroenergetskoj infrastrukturi i medicinskim uređajima.
Upravo bi povezivanje znanstvenih ambicija s konkretnim industrijskim prilikama trebalo biti važan dio argumentacije pred vladama koje odlučuju o financiranju.
Thomson pritom podsjeća da je CERN osnovan 1954. godine, u gospodarski teškom poslijeratnom razdoblju, a poslije je ostvario velik znanstveni i tehnološki utjecaj. Jedan od najpoznatijih primjera jest World Wide Web, koji je ondje 1989. osmislio tadašnji zaposlenik Tim Berners-Lee.
Pročitajte još:
Britanski fizičar, koji je u siječnju preuzeo vođenje CERN-a, odbacio je i kritike da organizacija nakon otkrića Higgsova bozona nije ostvarila jednako dojmljiv rezultat. Otkrića takvog značenja, smatra, događaju se tek jednom u pedeset ili čak stotinu godina.
Dodao je da je CERN u međuvremenu otkrio brojne nove kombinacije već poznatih čestica te nastavio pomicati granice znanja. Za Thomsona je novi akcelerator nastavak te ambicije, ali njegova će budućnost ovisiti o spremnosti europskih država da danas financiraju istraživanja čiji se najveći rezultati očekuju tek za nekoliko desetljeća.
