Rastuće cijene gurnule su gotovo trećinu Europljana u “nesigurnu” financijsku situaciju, pokazao je drugi Europski barometar siromaštva.
Cilj istraživanja, provedenog na uzorku od 10.000 ljudi, bio je ispitati sposobnost Europljana da obavljaju kupnje, a rezultati istog otkrivaju da se ona smanjila tijekom posljednje tri godine.
Čak 29 posto ih je svoju financijsku situaciju opisao kao nesigurnu, zbog čega bi ih svaki neočekivani trošak mogao dovesti u ozbiljne probleme.
Nadalje, gotovo svaki drugi Europljanin smatra da mu u sljedećih nekoliko mjeseci prijeti rizik od zapadanja u nesigurnu financijsku situaciju zbog rasta cijena i relativno stagnirajućih plaća.
Ilustracije radi, 2021. ta je opasnost prema podacima Eurostata prijetila svega 17 posto stanovnika Europe.
Samo 15 posto ispitanika izjavilo je da su financijski sigurni i da ne osjećaju potrebu obraćati pozornost na svoje svakodnevne troškove.
S druge strane, većina Europljana bila je prisiljena napraviti kompromise u svojim odlukama i izborima zbog teških financijskih uvjeta.
Nekontrolirana inflacija u gotovo svim sektorima gospodarstva dovela je do takvih odluka, među kojima je i preskakanje obroka. Među ispitanicima, 38 posto navodi da si više ne mogu redovito priuštiti tri obroka dnevno, dok je samo 42 posto izjavilo da nikada nisu preskočili doručak, ručak ili večeru zbog takvih problema.
Tu su i druga odricanja poput neuključivanja grijanja, posuđivanja novca te odgađanja liječenja.
Vrijedi spomenuti i istraživanje koje je u lipnju provela Joseph Rowntree Foundation (JRF) koje je pokazalo da 5,7 milijuna kućanstava s niskim prihodima u Velikoj Britaniji nema dovoljno novca za hranu, što je ta organizacija opisala kao “strašnu novu stvarnost”.
Pročitajte još:
Prema tom istraživanju, rast cijena hrane imao je značajne posljedice na prehrambene navike stanovništva – od kupnje isključivo proizvoda na sniženju do oslanjanja na pučke kuhinje i banke hrane koje vode velike humanitarne organizacije kako bi osigurali osnovne obroke.
Stanje je još gore kod obitelji s djecom kojih se čak 21 posto barem jednom našlo u situaciji u kojoj “nisu jeli dovoljno kako bi mogli nahraniti svoju djecu”.
