Europska unija (EU) je objavila kako je započela rad na stvaranju svjedodžbe koja potvrđuje pismenost u umjetnoj inteligenciji (AI) koja će biti dodjeljivana uspješnim učenicima od iduće školske godine.
Podloga te ideje je želja da se djeluje na način kojim ta brzo razvijajuća tehnologija utječe na obrazovanje.
“To će pomoći učenicima da razumiju kako AI funkcionira, znaju provjeriti što im AI odgovara, uoče manipulaciju i prepoznaju kada se trebaju isključiti”, izjavila je potpredsjednica Europske komisije Roxana Minzatu.
Namjera je Bruxellesa da takve svjedodžbe dodjeljuje 15-ogodišnjim učenicima od školske godine 2027/28. Taj korak događa se u trenutku kada se učitelji i nastavnici diljem globusa suočavaju s učincima koje AI ima na školstvo.
U zadnjim PISA testovima primijećen je pad temeljnih vještina kod učenika u zemljama EU-a pri čemu oko trećine 15-ogodišnjaka ne zadovoljava tražene kriterije pismenosti i u matematici. EU želi iskoristiti AI za pomoć nastavnicima i učenicima da bolje svladavaju gradivo.
Istina je da EU ne upravlja obrazovnom politikom u zemljama članicama, no ipak Bruxelles želi pridonijeti što sigurnijoj i kvalitetnijoj uporabi AI-a u obrazovnom procesu. Naime, u Europskoj komisiji smatraju da će poboljšanje AI pismenosti, kako za učenike tako i za nastavnike, osnažiti njihovu sposobnost učenja. Minzatu navodi kako istodobna inicijativa da se zakonski ograniči pristup mlađim tinejdžerima društvenim mrežama nije u kontradikciji s AI pismenošću.
“AI ima potencijal za širenje određenih obrazovnih procesa kroz mentorstvo i personalizirano učenje”, rekla je, kako prenosi Euronews.
Europska komisija je predstavila čitav novi paket mjera za obrazovanje i vještine kako bi se preokrenuo trend smanjenja osnovnih vještina kod učenika.
Paket je, kako poručuju iz Bruxellesa, usmjeren na četiri prioriteta. To su povećanje postignuća u osnovnim vještinama, iskorištavanje digitalnih alata i alata umjetne inteligencije za obrazovanje, jačanje nastavničke struke i povećanje agilnosti, strateške i bolje povezanosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
U mjerama se odražavaju i promjenjive potrebe tržišta rada koje se moraju bolje rješavati u obrazovnim sustavima kako bi se zaštitila konkurentnost i demokratska otpornost Europe.
“Jača Europa počinje s osnaženim mladima. Podupiremo države članice u podizanju standarda pismenosti, matematike, znanosti, digitalnog i građanskog odgoja i obrazovanja. Osim toga, djeca stječu vještine koje su im potrebne za sigurno snalaženje u području umjetne inteligencije. Za to je ključno da ih podupiru dobro osposobljeni učitelji. Zajedno ćemo raditi na tome da buduće generacije napreduju”, izjavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Savezi europskih škola okupit će škole i školska tijela iz različitih država članica u dugoročna partnerstva kako bi se poboljšali rezultati učenika u najmanje jednoj osnovnoj vještini od kojih svaka ima mjerljiv plan poboljšanja. Program Erasmus+ već se priprema za uvođenje saveza europskih škola uz namjensku potporu školama i školskim tijelima, počevši od 2027. godine, s ambicijom povećanja na 100 saveza godišnje u idućem sedmogodišnjem proračunskom okviru.
Od 2027. nova mreža savjetodavnih i potpornih usluga EU-a povezat će nacionalne i regionalne usluge kako bi se ojačala praktična potpora školama u području vodstva, dobrobiti, digitalne spremnosti i spremnosti na umjetnu inteligenciju te suradnje s roditeljima. Osim toga, uz financijsku potporu iz programa Erasmus+ pokrenut će se 30 regionalnih službi.
Europska komisija je proteki tjedan osnovala Konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu u području obrazovanja (EDU-EDIC) na zahtjev osam država članica osnivačica. EDU-EDIC ima za cilj poboljšati europsku tehnološku suverenost u obrazovanju te objediniti resurse i stručno znanje za uvođenje pouzdanih usluga umjetne inteligencije i digitalnih usluga za škole, omogućiti sigurnu razmjenu podataka među obrazovnim ustanovama i pomoći europskim poduzećima u području obrazovne tehnologije da bolje služe školama preko granica. Time se jačaju kapaciteti i tehnološka suverenost Europe u obrazovanju.
Osim toga, Bruxelles će predložiti europsku obvezu u u pogledu zdravih zaslona kojom će se školama, roditeljima i učenicima pružiti zajednički alati i smjernice o sigurnosti na internetu, vremenu provedenom pred zaslonom i zdravoj ravnoteži između života na internetu i izvan njega.
Europska komisija je od država članica traži se da riješi problem nedostatka učitelja i nastavnika privlačnim karijerama i radnim uvjetima, snažnijim inicijalnim obrazovanjem i profesionalnim razvojem te agencijom za učitelje i nastavnike u upotrebi umjetne inteligencije.
Europska strategija za strukovno obrazovanje i osposobljavanje podupirat će učenike da steknu vještine koje potiču inovacije i rast osposobljavanjem u području najsuvremenijih tehnologija i omogućiti im pristup karijerama s dugoročnim izgledima.
Pročitajte još:
Europska komisija će 20. studenoga biti domaćin Europskog sastanka na vrhu o obrazovanju i vještinama 2026. kako bi zajedno s državama članicama, socijalnim partnerima, školskim mrežama, organizacijama nastavnika, poduzećima u području obrazovne tehnologije i predstavnicima učenika pokrenula provedbu paketa.
Nedavna analiza rezultata istraživanja PISA 2025. koju je proveo EU pokazuje da 33,9 posto 15-ogodišnjaka u Europi ostvaruje slabe rezultate u matematici, 31,3 posto u čitanju i 25,9 posto u prirodoslovlju. Izvrsnost također opada. U 2025. udio najuspješnijih u EU-u iznosio je 4,8 posto u čitanju, 6,4 posto u prirodoslovlju i 6,8 posto u matematici.
Paket mjera za obrazovanje i vještine, uz ostalo, ima za cilj povećanje udjela s najboljim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju na najmanje 12 posto, smanjenje udjela s lošim rezultatima u čitanju, matematici i prirodoslovlju na manje od 15 posto te udjela učenika osmog razreda s lošim rezultatima u računalnoj i informacijskoj pismenosti, kao i povećanje udjela 15-ogodišnjaka u nepovoljnom socioekonomskom položaju s dobrim rezultatima u barem jednoj od tri spomenute vještine na najmanje 25 posto.
