U nastojanju za prevladavanjem fragmentiranosti bankovnog sektora u Europskoj uniji (EU) i otvaranjem prostora za zadovoljavanje potreba za financiranjem korporativnog sektora Europska komisija je osmislila prijedloge o tome kako banke učiniti konkurentnijima.
Unatoč napretku u funkcioniranju bankovne unije Bruxelles smatra da još uvijek prisutna rascjepkanost jedinstvenog tržišta tom sektoru ograničava sposobnost banaka da na zadovoljavajući način financiraju tvrtke i kućanstva diljem EU-a.
Mjerama koje predviđa Bruxelles potiče se snažnije prekogranično bankarstvo, pojednostavljuju se pravila nadzora i produbljuje integracija tržišta kapitala kroz čvršće veze s Unijom štednje i investicija. Pritom iz Europske komisije napominju da to ne znači deregulaciju, odnosno slabljenje pravila koja postoje u bankovnom sektoru.
Prema procjenama, snažnije prekogranično funkcioniranje bankovnog sektora treba osjetno pomoći u zadovoljavanju godišnjih potreba u EU za financiranjem investicija koje se penju na 1,2 bilijuna eura što uključuje područja čiste tehnologije, obrane i umjetne inteligencije.
Novi okvir treba još snažnije uskladiti bankovna pravila na razini EU-a čime bi nacionalne vlasti imale ne samo manju kontrolu nad kapitalom i likvidnošću koje drže lokalne bankovne podružnice već i manje mogućnosti za sprečavanje prekograničnih spajanja i akvizicija ili nametanje posebnih uvjeta u tom smislu.
Postupci vezani za zaštitu štednih uloga te insolventnost banaka također bi bili snažnije koordinirani na razini EU-a.
Bruxelles inzistira da jedinstveno bankovno tržište ne može dobro funkcionirati ako zemlje članice različito tumače ili provode određena pravila. Promjenama bi se mogla smanjiti i količina kapitala koju banke moraju imati kako bi apsorbirale gubitke.
U ovom trenutku bankovne grupacije koje posluju u više zemalja moraju zadovoljiti zahtjeve za kapitalom i likvidnošću kako na razini matice tako i na razini dijelova grupe što može povećati ukupnu količinu sredstava koja ostaje vezana u pojedinim zemljama.
Bruxelles želi da vlasti nadležne za matičnu banku imaju veće ovlasti naspram cijele grupacije.
Za velike bankovne grupe kao što su UniCredit, BNP Paribas ili Santander Europska središnja banka (ESB) bi provodila nadzor zajedno s nacionalnim vlastima. Manje banke bi načelno ostale pod nacionalnom supervizijom dok bi ESB imao ukupnu kontrolu u sklopu bankovne unije.
Matične banke bi morale osigurati da dijelovi grupe imaju dovoljno novaca za uobičajene operacije i krizne situacije. Bruxelles smatra da bi sve te promjene oslobodile dio kapitala, smanjile troškove financiranja i usklađenosti s regulativom, povećale kreditiranje i potaknule prekogranično širenje.
Europska komisija napominje i da bi ključna ostala zaštita vjerovnika i štediša, odnosno da sve nove mjere moraju biti praćene odgovarajućim mehanizmima koji osiguravaju financijsku stabilnost diljem EU-a.
Banke bi se novim mjerama poticalo da ne drže u svom portfelju previše duga samo jedne države, odnosno da diverzificiraju obveznički portfelj koji se tiče državnih izdanja.
Pročitajte još:
Okvir za zaštitu depozita će morati osigurati jednaku zaštitu diljem bankovne unije, a Bruxelles želi i da se jasno predvidi postupanje u slučaju kriza koje zahvate banke s prekograničnim poslovanjem.
Sve mjere koje predlaže Bruxelles trebale bi postati dio formalnog paketa za reformu bankovnog sektora u prvom kvartalu iduće godine.
Promjene predviđaju i zajednička pravila za borbu protiv pranja novca.
