Britanija se prikopčala na rastući trend „Balkonkraftwerka“, Njemačka prešla milijun registriranih sustava

Britanska kućanstva od 27. kolovoza moći će legalno koristiti male solarne elektrane koje se uključuju izravno u utičnicu. Izmjenom zakona otvoreno je tržište takozvanim balkonskim solarnim sustavima, namijenjenima prije svega najmoprimcima i vlasnicima stanova koji nemaju pristup krovu, a time ni mogućnost postavljanja klasične solarne elektrane.

Sustavi će se moći postaviti na balkon, terasu, krov spremišta ili drugu osunčanu površinu, bez angažiranja profesionalnog instalatera. Veliki britanski trgovci, među kojima su Currys, B&Q, Asda, Screwfix, Wickes i Amazon, već su s vladom razgovarali o pravilima njihove prodaje i sigurnosnim standardima.

Za razliku od krovnih elektrana, balkonski sustav najčešće se sastoji od jednog ili dva fotonaponska panela i mikroinvertera koji istosmjernu struju pretvara u izmjeničnu. Proizvedena energija kroz standardnu utičnicu ulazi u kućnu instalaciju i najprije napaja uređaje koji u tom trenutku troše struju. Time se smanjuje količina energije preuzeta iz mreže, a račun za struju se smanjuje.

Tipični sustav ima snagu od 800 vata, otprilike petinu prosječne krovne elektrane, pa ne može samostalno napajati cijelo kućanstvo. Očekuje se da će osnovni kompleti u Velikoj Britaniji stajati najmanje 400 funti, dok bi godišnja ušteda mogla iznositi od 70 do 110 funti. Početno bi se ulaganje tako moglo vratiti za četiri do sedam godina, ovisno o položaju panela, broju sunčanih sati i načinu potrošnje električne energije.

Njemačka pojednostavila procedure

Britanski mediji pišu da novi propisi stupaju na snagu u trenutku snažnog rasta britanskog solarnog tržišta. Prošle je godine u zemlji postavljeno rekordnih 269.000 solarnih sustava, više od trećine iznad rezultata iz prethodne godine. To odgovara ugradnji jedne nove krovne elektrane svake dvije minute. Potražnju dodatno potiču rast cijena energije i novi poremećaji na svjetskom energetskom tržištu izazvani ratom u Iranu.

Sljedeći korak mogle bi biti baterije koje se također uključuju u utičnicu. Britanska vlada navodno razmatra njihovu nabavu u većim količinama i podjelu kućanstvima s nižim prihodima. U kombinaciji s panelima baterije bi omogućile pohranjivanje energije proizvedene tijekom dana i njezino korištenje navečer, kada su potrebe kućanstava veće, a paneli više ne proizvode struju.

Britanija se tako sa zakašnjenjem priključuje trendu koji je najdalje otišao u Njemačkoj. Ondje su takvi sustavi poznati kao Balkonkraftwerk, odnosno balkonske elektrane. Još 2023. bilo ih je oko 230.000, sredinom 2024. približno 550.000, a do kraja te godine u službenom registru evidentirano ih je više od 780.000. U lipnju 2025. broj registriranih sustava premašio je milijun, dok se stvarni broj, zbog neprijavljenih uređaja, procjenjuje i znatno višim.

Njemački rast ubrzale su jednostavnije procedure, ukidanje PDV-a na male solarne sustave i zakonske promjene kojima je stanarima i vlasnicima stanova olakšano njihovo postavljanje. Najmodavci i suvlasnici zgrada instalaciju više ne mogu odbiti bez opravdanog razloga. Dopuštena snaga modula iznosi do 2.000 vata, dok je izlazna snaga invertera ograničena na 800 vata. Prijava je pojednostavljena i obavlja se samo upisom u središnji tržišni registar.

Baterije novi europski trend

Istodobno su cijene znatno pale. Manji sustavi u Njemačkoj danas se mogu pronaći već za oko 200 eura, dok kompleti s baterijom stoje manje od tisuću eura. Kolika će biti stvarna ušteda ovisi o orijentaciji balkona, sjeni okolnih zgrada i drveća te o tome troši li kućanstvo proizvedenu energiju dok paneli rade. Prema procjenama SolarPower Europe, dobro postavljen sustav na nekim tržištima može pokriti do četvrtine godišnje potrošnje električne energije kućanstva.

Baterije su pritom postale novi europski trend. Broj malih baterijskih sustava kapaciteta manjeg od dvije kilovatsatne jedinice u Njemačkoj povećao se čak 24 puta između 2023. i 2024. godine.

Plug-in solar više nije ograničen samo na balkone: paneli se postavljaju i na terase, vrtne kućice, garaže i pročelja, a sve se češće povezuju s pametnim brojilima i aplikacijama koje usklađuju proizvodnju, pohranu i potrošnju.

Njemačku slijede Austrija, Francuska, Španjolska i Portugal, a Belgija je samostalno postavljanje takvih sustava legalizirala u travnju 2025. Prema pregledu europskog tržišta iz 2026., neki oblik plug-in solarnih sustava dopušten je u 25 od 27 članica Europske unije, dok ih Švedska i Mađarska i dalje ne dopuštaju. Razlike su, međutim, velike: negdje je dovoljna jednostavna prijava, a drugdje su potrebni električar, posebno brojilo ili odobrenje operatora mreže.

Hrvatska bez regulatornog okvira

Hrvatska je među zemljama u kojima se njemački model još ne može jednostavno primijeniti. Iako se balkonski i prijenosni paneli mogu pronaći u internetskim i specijaliziranim trgovinama, HEP ODS upozorava da se elektrana ne smije priključiti na postojeću kućnu instalaciju bez njegove suglasnosti i nadzora. Svaki sustav koji predaje energiju u instalaciju tretira se kao proizvodno postrojenje te je potrebno podnijeti zahtjev za priključenje, slično kao kod klasične krovne elektrane.

Balkonski panel u Hrvatskoj stoga se bez takve procedure može koristiti kao izvanmrežni sustav povezan s baterijom i pojedinačnim uređajima, ali ne i jednostavno uključiti u utičnicu kako bi napajao stan. Upravo bi britanska i njemačka iskustva mogla otvoriti pitanje treba li za male sustave do 800 vata uvesti jednostavnija pravila. Zemlja s mnogo sunčanih dana za njih ima prirodne uvjete, ali zasad nema regulatorni okvir koji bi stanarima omogućio da ih koriste jednako jednostavno kao kućanski uređaj.