Azijska razvojna banka: EU carine na ugljik naškodit će zemljama u razvoju

Plan Europske unije o uvođenju carina na uvoz proizvoda s visokim udjelom ugljika mogao bi naštetiti azijskim zemljama u razvoju, a vjerojatno neće značajno smanjiti emisije stakleničkih plinova, objavila je Azijska razvojna banka (ADB).

Mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) uveden je zbog velike količine ugljika do koje je došlo selidbom proizvodnje u inozemstvo jer su time veliki dijelovi opskrbnog lanca EU izmaknuti iz sustava trgovanja.

CBAM bi trebao jamčiti iste uvjete za sve kompanije i primorati strane dobavljače da plaćaju istu cijenu ugljika kao i domaći, čak i ako ne podliježu ETS-u ili porezu na ugljik u matičnim zemljama. ADB očekuje da će CBAM smanjiti azijski izvoz u EU, prenosi Hina, posebno iz zapadne i jugozapadne Azije, a stradat će vjerojatno i indijski izvoz čelika, navodi se u izvješću.

Carine će možda malo smanjiti emisiju ugljika, ali to će smanjenje brzo anulirati kontinuirano povećanje proizvodnje s velikom emisijom diljem Azije, ističu u ADB-u.

“Ta je mjera zapravo trenutačno relativno ograničena. Obuhvaća samo uvoz u EU i pokriva svega šest sektora”, upozorava ekonomist ADB-a Neil Foster-McGregor.

“S obzirom na aktualni tempo povećanja proizvodnje, čak i ako uvedemo tu cijenu ugljika diljem svijeta, emisije štetnih plinova i dalje će rasti, osim ako iz temelja ne izmijenimo tehnike proizvodnje”, upozorava Foster-McGregor.

Zato bi učinkovitije rješenje bili mehanizmi dijeljenja tehnologije za smanjenje emisija, poručuju iz ADB-a. CBAM-om bi se do 2030. moglo prikupiti oko 14 milijardi eura, a ti bi se prihodi trebali koristiti za financiranje projekata vezanih uz klimatske promjene u zemljama u razvoju kako bi se dekarbonizirala proizvodnja.

EU uvodi carinu između ostalog i zato da potakne druga gospodarstva da bolje zaštite klimu. Ako zemlje izvoznice mogu dokazati da je cijena ugljika već plaćena, CBAM-ov namet se smanjuje.

Indija već razmatra mogućnost uvođenja carina na izvoz proizvoda obuhvaćenih CBAM-om koji se prodaju u Europi, a Kina proširuje sustav trgovine dozvolama na izvozne sektore poput čelika. Obje su zemlje kritizirale europski namet, a Kina je Europu upozorila da ne koristi klimu kao izgovor za trgovinski protekcionizam.

Iako CBAM plaćaju strani proizvođači, povećat će i troškove sirovina poput čelika i gnojiva za proizvođače u EU, a mogao bi ih i potaknuti da presele više proizvodnih kapaciteta u inozemstvo, uključujući Aziju, upozorava ADB u izvješću.