Američki predsjednik Donald Trump objavio je da je Apple pristao surađivati s Intelom na dizajnu i proizvodnji čipova u Sjedinjenim Američkim Državama, što bi moglo označiti važan korak u američkom nastojanju da ključne dijelove poluvodičkog lanca vrati na domaće tlo.
Prema Trumpovoj objavi na Truth Socialu, Apple će raditi s Intelom na američkoj proizvodnji čipova. Apple i Intel nisu odmah odgovorili na Reutersov zahtjev za komentarom izvan redovitog radnog vremena.
Potencijalno partnerstvo za Apple ima jasnu stratešku logiku. Kompanija se u proizvodnji svojih najnaprednijih čipova snažno oslanja na tajvanski TSMC, čiji su proizvodni kapaciteti istodobno pod velikim pritiskom zbog potražnje za AI čipovima. Te kapacitete agresivno traže i kompanije poput Nvidije i AMD-a, što Appleu otvara pitanje dugoročne sigurnosti opskrbe.
Suradnja s Intelom omogućila bi Appleu da diversificira proizvodnu bazu i dio kapaciteta premjesti u SAD. Iako TSMC ostaje tehnološki lider u najnaprednijoj proizvodnji čipova, za Apple bi dodatni američki dobavljač mogao značiti veću otpornost opskrbnog lanca i manju izloženost geopolitičkim rizicima u Aziji.
Za Intel bi takav ugovor imao još veću simboličku i poslovnu težinu. Kompanija posljednjih godina pokušava obnoviti svoj ugled kao proizvođač čipova za druge kompanije i smanjiti zaostatak za TSMC-om. Apple kao kupac donio bi Intelovu proizvodnom biznisu stabilnu potražnju jedne od najvažnijih svjetskih tehnoloških kompanija.
Intel je ranije ovog tjedna objavio da je nova generacija njegove proizvodne tehnologije 18A ušla u početnu proizvodnju. Ta je tehnologija ključna za plan kompanije da se vrati u vrh globalne proizvodnje čipova i privuče velike klijente u svoj foundry biznis.
Prema ranijim medijskim izvješćima, Intel je nakon više od godinu dana razgovora postigao preliminarni dogovor o proizvodnji dijela čipova za Apple. Trumpova objava sada tu suradnju stavlja u širi politički i industrijski kontekst.
Američka administracija posljednjih godina sve agresivnije pokušava ojačati domaću proizvodnju poluvodiča. Poluvodiči su postali strateško pitanje jer o njima ovise umjetna inteligencija, obrana, automobilska industrija, podatkovni centri, pametni telefoni i gotovo sva moderna digitalna infrastruktura.
Trumpova administracija prošle je godine preuzela oko deset posto udjela u Intelu i najavila ulaganje od približno deset milijardi dolara u kompaniju radi izgradnje ili proširenja američkih tvornica. Trump je kasnije rekao da je trebao tražiti i veći udio, nakon što je vrijednost državne pozicije u Intelu snažno porasla.
Takav pristup pokazuje promjenu u američkoj industrijskoj politici. Washington više ne koristi samo subvencije i porezne poticaje, nego sve češće razmatra i vlasničke udjele u kompanijama koje smatra ključnima za nacionalnu sigurnost i gospodarsku neovisnost.
Slična logika vidi se i u području kritičnih minerala, gdje SAD pokušava smanjiti ovisnost o Kini. Čipovi i sirovine za njihovu proizvodnju postali su dio iste strategije: osigurati kontrolu nad najvažnijim tehnološkim lancima prije nego što nova kriza pokaže koliko je globalna ovisnost rizična.
Za Apple, dogovor s Intelom ne znači nužno odustajanje od TSMC-a. Vjerojatnije je riječ o osiguranju dodatne opcije i dugoročnom smanjenju rizika. Kompanija mora balansirati između tehnološke kvalitete, troškova, kapaciteta i političkih očekivanja u SAD-u.
Pročitajte još:
Za Intel, pak, Apple bi mogao biti dokaz da se njegov foundry model može vratiti među ozbiljne konkurente. Ako jedna od najzahtjevnijih tehnoloških kompanija na svijetu povjeri dio proizvodnje Intelu, to bi moglo pomoći u privlačenju drugih kupaca.
Američki cilj je jasan: manje ovisiti o azijskim proizvodnim lancima, obnoviti domaću proizvodnju čipova i vratiti Intel u središte globalne poluvodičke industrije. Apple bi u toj strategiji mogao biti najvažniji kupac i najjači signal tržištu da američka proizvodnja čipova ponovno može postati ozbiljna alternativa.
