Analitičar Oxford Economicsa: Hrvatska je gospodarski tigar Europe

U ponedjeljak je Eurostat objavio podatke o udjelu javnog duga u BDP i prema tim podacima Hrvatska stoji bolje od prosjeka Europske unije. Hrvatska odlično stoji i prema podacima o državnom deficitu gdje je također ispod prosjeka EU. BDP je također u znatnom porastu što je ponukalo Daniela Krala, analitičara Oxford Economics da izjavi kako je Hrvatska potencijalni novi gospodarski tigar Europe i to ne samo na leđima turizma, kako je to uvriježeno mišljenje.

Analiza Oxford Economicsa pokazuje rast hrvatskog BDP-a od gotovo 16% od Q4 2019. do Q4 2023. Kako objašnjavate tako snažan rast?

Ovo su službeni podaci koje su prikupili Hrvatski zavod za statistiku i Eurostat, čime je Hrvatska druga ekonomija s najboljim rezultatima u cijeloj Europi od neposredno prije covida, iza samo Malte (čiji je BDP samo jedna četvrtina hrvatskog). Glavni pokretači bili su veći izvoz, posebice robe, što odražava veću integraciju Hrvatske u regionalne opskrbne lance. Osobna potrošnja također je porasla za 15% (korigirano za promjene cijena), što je izvanredno s obzirom na udar na realne prihode zbog inflacije. Tri su dodatna čimbenika vrijedna spomena. Jedan je da je Hrvatska najveći korisnik Fonda za oporavak EU-a iz razdoblja pandemije, gdje su već isplaćeni veliki iznosi, čime se povećala proizvodnja u građevinarstvu, koja je veća za 30% u odnosu na četvrto tromjesečje 2019. Drugo, rotacija potrošnje s robe na usluge i iskustva osobito je pogodovao gospodarstvima osjetljivim na turizam poput Hrvatske. Dapače, međunarodni dolasci prošle godine bili su gotovo isti kao 2019., koja je bila rekordna godina. Treće, također je došlo do snažnog rasta u sektorima koji intenziviraju znanje, na primjer, proizvodnja u informacijskim i komunikacijskim uslugama (ICT) porasla je za 50%, povećavajući svoj ukupni udio u gospodarstvu na 6%.

Može li Hrvatska postati novi gospodarski tigar Europe?

Hrvatska je već tigar oporavka nakon pandemije, s obzirom na njen veliki rast. Ali sada treba održati visoke stope rasta kako bi nastavila svoju konvergenciju zapadnoeuropskim životnim standardima. To je lakše reći nego učiniti – samo je vrlo malo zemalja uspjelo to na održivoj osnovi.

Kako se zemlja može odviknuti od oslanjanja na jedan izvor prihoda? Hrvatska se uvelike oslanja na turizam, no možemo li postati gospodarstvo kojem je proizvodnja na prvom mjestu?

Iako je turizam važan za Hrvatsku, on nije jedini pokretač rasta, kao što sam pokazao u svojim objavama na društvenim mrežama. Građevinarstvo i usluge visoke dodane vrijednosti također su procvjetale, kao i izvoz robe. Na primjer, u Danskoj je nedavni rast potaknula jedna tvrtka – Novo Nordisk i njihov čarobni lijek za mršavljenje. Dansko gospodarstvo poraslo je za 2% 2023., ali ako oduzmete farmaceutski sektor, ostatak gospodarstva bio je u recesiji. U Hrvatskoj, ako oduzmete sektor turizma, gospodarstvo bi i dalje raslo jer je rast bio diverzificiraniji. Iako je većina zemalja koje su se obogatile to učinile kroz velika proširenja i poboljšanja produktivnosti u proizvodnim sektorima, to nije jedini put. Kao što pokazuje primjer Cipra, usluge visoke dodane vrijednosti također nude opcije za rast gospodarstva.

Što bi trebali biti prvi potezi iduće hrvatske vlade koju čekamo?

Poznate su prepreke koje koče hrvatsko gospodarstvo. Unaprjeđenje učinkovitosti javnog sektora, uključujući poduzeća iz javnog sektora, pravosuđe i stvaranje regulatornog okruženja koje je povoljnije za poslovanje trebali bi biti glavni prioriteti. U današnjem svijetu najvažnije je ulagati u ljude – bilo kroz bolje obrazovne rezultate, cjeloživotno učenje koje ograničava neusklađenost vještina na tržištu rada ili zaustavljanje iseljavanja, posebno mladih obrazovanih ljudi (odljev mozgova). Povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, s obzirom da još uvijek postoji veliki jaz u odnosu na muškarce, te starije skupine također bi potaknulo rast.