Google, Apple i Amazon sastaju se s europskim dužnosnicima češće od bilo koje pojedinačne europske kompanije, dok američki tehnološki sektor u Bruxellesu troši i više na lobiranje. Podaci pokazuju koliko je snažan utjecaj Big Techa u trenutku kada EU pokušava ublažiti dio vlastitih digitalnih pravila.
Američke tehnološke kompanije imaju nesrazmjerno velik utjecaj u Bruxellesu, troše više na lobiranje i češće se sastaju s europskim donositeljima odluka nego najveće europske kompanije.
Analiza Financial Timesa pokazuje da su Google, Apple i Amazon od izbora za Europski parlament u lipnju 2024. održali više sastanaka s visokim dužnosnicima Europske komisije i zastupnicima u Europskom parlamentu nego bilo koja pojedinačna europska kompanija.
Google i njegove podružnice održali su 302 sastanka, Apple 257, a Amazon 239. Među 20 organizacija s najvećim brojem sastanaka nalaze se samo tri velike europske kompanije – TotalEnergies, Volkswagen i Airbus.
Razlika je vidljiva i u novcu. Apple godišnje na lobiranje u Bruxellesu troši oko devet milijuna eura, a Meta više od deset milijuna eura, dok TotalEnergies, Volkswagen i Airbus zajedno troše do 8,7 milijuna eura.
Google održao 22 sastanka samo o ublažavanju digitalnih pravila
Američke tehnološke kompanije koriste svoj pristup europskim institucijama kako bi utjecale na pravila koja se izravno odnose na njihovo poslovanje. Google je, primjerice, održao 22 sastanka samo o takozvanom digitalnom omnibusu, paketu kojim EU pokušava pojednostaviti i ublažiti dio digitalnih pravila.
Jedna od tema odnosi se na pravila umjetne inteligencije i mogućnost da kompanije dobiju više prostora za treniranje AI modela na osobnim podacima.
Google, Amazon i Apple također su s europskim dužnosnicima razgovarali o budućim pravilima za cloud usluge i zaštiti djece na internetu. Američke kompanije pritom lobiraju u trenutku kada se odnosi Bruxellesa i Washingtona dodatno kompliciraju zbog europske ambicije za većom tehnološkom suverenošću.
Predsjednik SAD-a Donald Trump više je puta zaprijetio carinama kao odgovorom na europska digitalna pravila, dok Bruxelles pokušava smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji.
Google tvrdi da broj sastanaka odražava količinu novih propisa s kojima se kompanija mora uskladiti, dok Amazon i Apple navode da s donositeljima odluka razgovaraju o temama važnima za njihove korisnike i poslovanje.
Više od 63 posto sastanaka otpada na kompanije i poslovne lobije
U europskom registru transparentnosti nalazi se gotovo 18.000 organizacija, od poslovnih udruženja i kompanija do sindikata, nevladinih organizacija i aktivističkih skupina. Broj registriranih lobističkih organizacija udvostručio se od 2016. godine. Najaktivniji pojedinačni lobisti prema broju sastanaka ipak nisu tehnološke kompanije nego zelene organizacije.
WWF je od lipnja 2024. održao 431 sastanak, a Transport & Environment 410. Slijede American Chambers of Commerce s 396 sastanaka i kineska vlada s 359. No broj sastanaka ne znači nužno i jednak politički utjecaj.
Predstavnici zelenih organizacija priznaju da im je posljednjih godina postalo teže doći do članova Europske pučke stranke, najveće političke skupine u Europskom parlamentu, koja se zalaže za smanjenje regulatornog opterećenja europske industrije. Američke kompanije, za razliku od njih, sastaju se s političarima iz gotovo cijelog političkog spektra.
Podaci pokazuju da je više od 63 posto svih evidentiranih sastanaka održano s kompanijama, poslovnim udruženjima i trgovinskim organizacijama, dok je oko 23 posto otpalo na nevladine organizacije i think-tankove.
Europski zastupnici održali su i oko 29.000 sastanaka s organizacijama koje nisu registrirane kao lobisti, uključujući diplomatska predstavništva i političke think-tankove.
Pročitajte još:
Transparency International upozorava da takva praksa otvara pitanje jednakog pristupa donositeljima odluka te traži zatvaranje rupa u pravilima.
Podaci istodobno otvaraju šire pitanje europske tehnološke politike: dok Bruxelles javno govori o smanjenju ovisnosti o američkom Big Techu i jačanju domaćih kompanija, upravo američki tehnološki divovi među najprisutnijim su poslovnim akterima u prostorijama u kojima se ta pravila pišu.
