Znatno smanjena potrošnja plina u EU

Europska unija smanjila je potrošnju plina više nego što je planirala, a Hrvatska je na razini europskog prosjeka, pokazalo je izvješće Europske komisije.

Europska komisija objavila je plan REPowerEU 2022. godine, nekoliko mjeseci nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu, propisavši članicama dobrovoljno smanjenje potrošnje plina za 15 posto kako bi se smanjila ovisnost o uvozu iz Rusije, diversificirala opskrba i potaknula proizvodnja energije iz obnovljivih izvora.

Od kolovoza 2022. do ožujka 2024. godine potrošnja plina smanjena je za 18 posto, što znači da je EU uštedjela 125 milijardi kubika plina, pokazuju izračuni EK u izvješću Dvije godine REPowerEU.

Najviše su potrošnju smanjile Danska i Finska, nekih 40 posto. U Latviji, Švedskoj, Litvi i Estoniji smanjena je oko 30 posto. Hrvatska je od kolovoza 2022. do ožujka ove godine smanjila potrošnju plina za 17 posto i svrstala se rame uz rame s Italijom i Češkom. U skupini su i Rumunjska, Austrija, Grčka, Njemačka i Belgija gdje je potrošnja smanjena za 19 do 16 posto.

Prema podacima Europske komisije, samo pet zemalja smanjilo je potrošnju manje od zacrtanih 15 posto. U Španjolskoj je smanjena za 12 posto, u Sloveniji za deset posto, Poljskoj za osam posto, a u Irskoj za četiri posto. Malta je jedina povećala potrošnju u promatranom razdoblju, i to za 10 posto. Cipar ne koristi prirodni plin, prenosi Hina.

EU je znatno smanjila i udio ruskog plina u uvozu, s 45 posto u 2021. na samo 15 posto u 2023., kada se uključe isporuke cjevovodima i ukapljeni plin. Članice EU-a zamijenile su ruski plin uvozom iz drugih zemalja. Najveći su dobavljači danas Norveška i SAD s udjelom u uvozu od 34 odnosno 20 posto, prema podacima iz ožujka 2024.

EU istodobno ciljano podupire plinsku infrastrukturu kako bi osigurala podmirivanje neposrednih potreba za plinom, navodi Komisija, izdvojivši 1,6 milijardi eura uloženih u povećanje kapaciteta za prihvat ukapljenog plina na Krku i u gradnju plinske infrastrukture iz Hrvatske prema Mađarskoj i Sloveniji, te u infrastrukturu u Italiji i Poljskoj.

Pojačala je i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i prvi je puta u 2022. proizvela više struje iz energije vjetra i Sunca nego iz plina. Instalirani kapaciteti za solarnu i energiju vjetra povećani su od 2021. do 2023. za 36 posto, prema procjenama industrije, što je omogućilo uštedu približno 24 milijarde kubnih metara plina.

Od 2022. instalirano je rekordnih gotovo 96 gigavata novih solarnih kapaciteta, uključujući 56 gigavata samo u prošloj godini, citira Komisija podatke udruge proizvođača SolarPower Europe. Do kraja desetljeća Unija želi povećati kapacitete za proizvodnju struje iz energije Sunca sa sadašnjih 260 na najmanje 700 gigavata. Kapaciteti vjetroelektrana uvećani su od 2021. za 33 gigavata, na ukupno 221 gigavat, prema podacima udruge Wind Europe.

Fosilna goriva još uvijek igraju važnu ulogu u Hrvatskoj, s udjelom u bruto dostupnoj energiji u 2022. godini od 72 posto, koji bi se do 2030. trebao tek neznatno smanjiti i iznositi 65 posto, navodi Komisija.

Hrvatska je u velikoj mjeri ovisna o uvozu iz zemalja izvan EU-a čiji se udio povećao s 47 posto u 2013. na 60 posto u 2022. U kratkom roku smanjila je ovisnost o ruskom plinu proširenjem kapaciteta terminala za ukapljeni plin na Krku s 2,6 milijardi na 2,9 milijardi kubičnih metara, a donijela je i konačnu odluku o proširenju uvoznog kapaciteta do 2025. na 9,1 milijardu kubika. Domaća proizvodnja trebala bi se istodobno povećati s lanjskih manje od 800 milijuna kubika na više od 900 milijuna kubika u 2030., stoji u izvješću.

Kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora povećani su lani za 395 megavata, dosegnuvši ukupno četiri gigavata, pokazuje izvješće Europske komisije. Prema podacima s AggregateEU, kompanije iz Hrvatske zabilježile su lani u sklopu europske platforme potražnju od 760 milijuna kubika plina, što odgovara 30 posto domaće potražnje.