Kriza u Crvenom moru izazvala je velike poremećaje u talijanskim lukama, kažu operateri, ističući bojazan od gubitka klijenata i njihovog povratka u sjevernu Europu.
Italija je proteklih godina iskoristila položaj u središtu Sredozemlja i privukla dio pošiljki koje brodovima stižu preko Sueskog kanala na putu do odredišta u Europi.
Oko 40 posto talijanske međunarodne pomorske trgovine oslanja na tu rutu, čija je vrijednost u 2022., iznosila oko 154 milijarde eura, prema podacima thinktanka SRM koje prenosi Hina.
Operateri talijanskih luka ističu da bi zbog plovidbe oko Rta dobre nade, koja traje do 15 dana dulje, brodari mogli zaključiti da im je izravna ruta prema sjevernoj Europi prikadnija i zaobići središnji Mediteran. Kontejnerski brodovi iz Azije kasne u Trst zbog krize.
“Strahujemo da će se naši njemački, austrijski i mađarski klijenti, koje smo proteklih godina “preoteli“ sjevernoeuropskim lukama, vratiti u sjevernu Europu”, rekao je šef lučke uprave Trsta Zeno D’Agostino.
Neki izvoznici, posebno proizvođači robe veće vrijednosti, razmatraju o željezničkom transportu u Aziju željeznicom, koji bi trajao upola kraće, ali je skuplji, napominje D’Agostino.
Pročitajte još:
Uvoz iz Azije ključan je istodobno za mnoga talijanska poduzeća pa se strahuje da bi kriza na Crvenom moru mogla zakočiti poslovne aktivnosti.
U prosincu 2023., četiri kontejnerska broda nisu stigla u Genovu prema rasporedu i lučke vlasti strahuju i od zagušenja, bude li previše brodova zatražilo pristajanje u isto vrijeme.
