Vodik bi mogao imati važnu ulogu i u rješavanju problematike limitiranosti i diverzifikaciji elektroenergetske mreže, rečeno je na predstavljanju rezultata Studije plana razvoja i primjene Hrvatske strategije za vodik do 2050. godine.
Studiju je naručila Agencija za ugljikovodike (AZU), a izradio Ekonerg-institut za energetiku i zaštitu okoliša iz Zagreba. Izrađena je na temelju strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu, koju je Europska komisija usvojila 2020. godine, te hrvatske nacionalne strategije usvojene 2022. godine.
Studijom se definiraju ciljevi, mjere i dinamika provedbe Strategije odnosno njom se donose podloge za ispunjavanje obveza prema Direktivi o promicanju energije iz obnovljivih izvora energije.
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva RH, Ivo Milatić, istaknuo je kako je Hrvatska među prvima u Europi usvojila Strategiju za vodik.
Prema navedenoj strategiji, cilj Republike Hrvatske je da do 2030. godine 36,6 posto električne energije u bruto neposrednoj potrošnji bude iz obnovljivih izvora energije.
Najavljen je veliki broj projekata izgradnje elektrana iz obnovljivih izvora energije, rekao je Milatić, koji važnu ulogu vodika vidi i u rješavanju problematike limitiranosti i diverzifikaciji elektroenergetske mreže.
“Uloga vodika je ključna u dekarbonizaciji prometa, ponajviše teretnog, ali i brodskog. Usmjeravamo intenzivne napore kako bi na brži i efikasniji način počeli proizvoditi vodik u Hrvatskoj, od transporta pa sve do izvoza vodika”, rekao je Milatić.
Koordiniranim naporima i jasnom vizijom, Hrvatska može uspješno transformirati svoju ekonomiju i osigurati održivu budućnost za svoje građane, poručio je Matthias Altman iz njemačke tvrtke LBST, koja je bila i jedan od podizvođača studije.
Hrvatska posljednjih godina ulaže značajne napore u dekarbonizaciju energetskog sektora i gospodarstva. Vladimir Jelavić iz Ekonerga naglasio je važnost suradnje svih relevantnih dionika kako bi se ostvarili svi ciljevi Strategije.
Vodik – čisto alternativno gorivo
Energetska strategija RH, kao i Niskougljična strategija RH, predviđaju smanjenje emisija stakleničkih plinova u iznosu od oko 74 posto u 2050. godini u odnosu na emisije iz 1990. godine.
Vodik se u svemu tome, istaknuto je tijekom prezentiranja studije, prepoznaje kao alternativno – čisto gorivo, te se predviđa njegovo aktivnije korištenje, uz ostalo i u prometu.
Međutim, da bi dostigli postavljeni ciljevi, potrebno je izgraditi odgovarajuću infrastrukturu za proizvodnju, distribuciju i opskrbu vodikom te istovremeno poticati nabavu vozila, brodova i vlakova koji koriste vodik kao pogonsko gorivo.
Nadalje, u slučaju električne energije, vodik će igrati važnu ulogu kao rješenje za pohranu (skladištenje) što će rezultirati većom proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora energije.
Pročitajte još:
Također, u podsektoru grijanja i hlađenja vodik će biti održiva alternativa za zamjenu fosilnih goriva, čemu će uvelike pridonijeti regulacija obnovljivih plinova i njihovo umješavanje u transportni i distribucijski sustav prirodnog plina.
Na kraju, u sektoru prometa, vodik je jedno od alternativnih i komplementarnih rješenja za električnu mobilnost, posebno za cestovni teretni promet, uključujući gradsku logistiku, cestovni i željeznički prijevoz putnika i robe te pomorski, riječni i zračni promet.
AZU
Miramarska cesta 24, 10000, Zagreb, Hrvatska
56.451.524,00 (2023)
41 (2023)
3 Odgovora
Dobro jutro
Moga bi i imat ce
Pa da