Unatoč najavama kako će ekonomske i energetske veze s Rusijom biti prekinute, ova godina je pokazala da je još uvijek dosta izražen uvoz ruskih energenata, odnosno konkretno ukapljenog prirodnog plina (LNG).
U nešto malo više od osam mjeseci ove godine Europa je platila 7,28 milijarde eura za LNG iz ruskog arktičkog projekta Yamal. To je praktično iznos koji je plaćen za cijelu prošlu godinu.
Dvije europske tvrtke su glavni prijevoznici za LNG iz Yamala. To su škotski Seapeak i grčki Dynagas čiji su brodovi prevezli 72 posto od ukupnog izvoza iz tog izvora.
Te brojke su rezultat analize njemačke nevladine udruge Urgewald koja se bavi istraživanjem financijskih institucija i tvrtki koje podupiru klimatski štetne projekte.
U prvih osam mjeseci ove godine u europske luke došlo je 156 isporuka iz Yamala s teretom od 11,39 milijuna tona. U isto vrijeme lani bile su 142 isporuke s količinom od 10,34 milijuna tona. To je, dakle, godišnji rast od 10,1 posto.
Brojke analitičke kuće Kpler otkrivaju da je od 1. siječnja do 5. rujna ove godine u europske luke pristiglo 88,9 posto od ukupnog izvoza iz Yamala što je rast u odnosu na 78,2 posto iz istog razdoblja 2025.
“To je znak da europski kupci maksimiziraju uvoz prije zabrane koja stupa na snagu u siječnju iduće godine. Većina tog uvoza je iz postojećih dugoročnih ugovora budući da su kratkoročni uvozni ugovori zabranjeni od travnja ove godine”, kazao je za Euronews Charles Costerrouse iz Kplera.
Energetski analitičari dodaju da je na veći europski uvoz iz Yamala ove godine utjecala i činjenica većih europskih cijena za plin te poremećaja na ključnim energetskim pravcima zbog bliskoistočnog sukoba. Prema riječima Costerrousea, vodeći uvoznici iz Yamala su Francuska, Belgija, Španjolska i Nizozemska.
Izvoz u Europu pomaže Rusiji da zadrži dinamiku isporuka jer ta zemlja koristi posebne tankere koji se mogu probijati kroz arktički led. Kraća putovanja u Europu omogućavaju brže isporuke i povratak u Sibit. Kada bi se taj plin isporučivao u Aziju putovanja bi puno dulje trajala i izvozna bi ruta vjerojatno kolabirala.
U kolovozu je točno 50 posto izvoza iz Yamala završilo u Europi, a 50 posto u Aziji. No, do prosinca se istočna ruta prema Aziji smrzava i postaje neprohodna, pa je Rusija prisiljena okrenuti se europskim kupcima.
Pročitajte još:
Pravi ispit kreće od 1. siječnja iduće godine kada stupa na snagu službena zabrana uvoza ruskog LNG-a u Europsku uniju.
Trenutačno se u Bruxellesu razgovara o 22. paketu sankcija EU-a protiv Rusije, a aktivisti zahtijevaju da se zaustavi uvoz ruskog plina preko Arktika. No, pitanje je, s obzirom na poteškoće oko zaliha plina u Europi, hoće li se doista europske zemlje odlučiti na takav potez prije stupanja na snagu službene zabrane premda je jasno da se uvozom ruskog LNG-a financira i ruski ratni stroj.
