UN: Globalni javni dug dosegnuo rekordna 92 bilijuna dolara

Globalni javni dug porastao je u 2022. godini na rekordna 92 bilijuna dolara jer su se vlade pojačano zaduživale kako bi ublažile posljedice niza kriza, utvrdili su Ujedinjeni narodi u najnovijem izvješću, prenosi Hina.

Od početka stoljeća domaći i vanjski dug diljem svijeta povećao se više od pet puta u posljednja dva desetljeća, a bruto domaći proizvod samo tri puta, prema UN-ovu izvješću objavljenom uoči sastanka ministara financija i guvernera središnjih banaka članica skupine G20.

“Čini se da tržištima to nije problem, ali ljudima jest”, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres. “Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta prisiljene su birati između servisiranja duga i služenja narodu”.

Podaci pokazuju da 3,3 milijarde ljudi danas živi u državama koje moraju više novca izdvajati za kamate nego za zdravstvo i obrazovanje, upozorio je UN.

Dug SAD-a, koji je u 2022. iznosio 31 bilijun dolara, prema izračunima UN-a baziranim na podacima iz travanjskog izvješća Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o prognozama za svjetsko gospodarstvo, zauzima prvo mjesto na globalnoj ljestici. Kina, koja je uvrštena u skupinu država u razvoju, po iznosu duga od 14 bilijuna dolara, zauzima drugo mjesto.

Slijede Velika Britanija i Francuska s oko tri bilijuna dolara javnog duga, a blizu su i Italija i Indija s 2,9 odnosno 2,8 bilijuna dolara. U skupini je i Njemačka gdje je dug premašio 2,7 bilijuna dolara.

Dug država u razvoju čini gotovo 30 posto globalnog javnog duga a u zadnjih 10 godina raste brže nego u razvijenom svijetu, ističu u UN-u, objavila je Hina, istaknuvši veće potrebe za financiranjem razvoja, na koje su se nadovezale pandemija i kriza troškova života. Dodatni su problem ograničeni alternativni izvori financiranja, ističu autori UN-ovog izvješća.

“Dug se pretvara u velik teret za zemlje u razvoju zbog ograničenog pristupa financiranju, rastućih troškova zaduživanja, devalvacije valute i sporog rasta”, dodaju. Njihovu poziciju otežao je i međunarodni financijski sustav, zbog neadekvatnog i skupog pristupa financiranju, upozorio je UN.

Države u razvoju posuđuju novac uz puno više kamatne stope nego razvijene zemlje, čak i kada se izuzmu troškovi izmjena valutnih tečajeva. Afričke zemlje zadužuju se tako uz četiri puta više kamatne stope nego SAD, odnosno osam puta više nego Njemačka, utvrdili su stručnjaci UN-a.

Napominju i da privatni kreditori, poput banaka i kupaca obveznica, nude financiranje po komercijalnim uvjetima i u 2021. bili su vlasnici čak 62 posto ukupnog vanjskog javnog duga države u razvoju, prenosi Hina. Zato bi multilateralni zajmodavci trebali proširiti financiranje mjerama, drže u UN-u, sugerirajući MMF-u da obustavi naplatu dodatnih naknada zemljama koje intenzivno koriste njegove kreditne linije.