U veljači industrijska proizvodnja u Hrvatskoj godišnje veća 1,2 posto, u eurozoni pad

Freepik.com
Inustrijska proizvodnja, Foto: Freepik.com/Ilustracija

U veljači ove godine sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni i Europskoj uniji (EU) bila je 0,4 posto veća na mjesečnoj razini, pokazuju prve procjene Eurostata. Gledano godišnje međutim, industrijska proizvodnja u eurozoni pala je 0,6 posto te na razini EU-a 0,1 posto.

Najveći mjesečni rast imala je Irska stopom od 5,7 posto. Druga je u tom smislu Finska s brojkom od 3,3 posto, a odmah zatim Švedska s 3,2 posto.

Malta je zabilježila najveći mjesečni pad od čak šest posto ispred Luksemburga čija se industrijska proizvodnja u odnosu na siječanj smanjila za 4,6 posto i Grčke gdje je bila manja 2,1 posto.

U Hrvatskoj je u veljači industrijska proizvodnja mjesečno bila niža 0,8 posto što je ipak blaže no siječanjski mjesečni pad koji je iznosio 2,4 posto. I Slovenija je isto imala pad na mjesečnoj razini u veljači, ali od 0,1 posto, jednako kao i Njemačka.

Na godišnjoj razini u eurozoni porasle su brojke za dvije sastavnice industrijske proizvodnje dok su u tri kategorije pale.

Industrijska proizvodnja kod kapitalnih dobara bila je veća 2,5 posto no prije godinu dana dok je kod energije to bilo dva posto.

S druge pak strane, najveći je bio pad kod netrajnih potrošačkih dobara i iznosio je 5,4 posto.

Kod trajnih potrošačkih dobara industrijska je proizvodnja pala 1,9 posto, a kod intermedijarnih dobara 1,5 posto.

Sličan odnos vrijednosti zabilježen je i u cijelom EU-u s tim što je pad kod trajnih potrošačkih dobara bio nešto niži iznosivši 3,8 posto

Najveći godišnji pad industrijske proizvodnje imao je Luksemburg, a brojka je čak 17 posto. Dosta veliko smanjenje doživjela je i Irska stopom od 10 posto. Na trećem mjestu je Bugarska s padom od osam posto.

No, treba napomenuti da kod Luksemburga zbog veličine zemlje te kod Irske zbog prisutnosti velikih multinacionalnih tvrtki i njihova načina knjiženja brojke mogu izrazitije varirati no u drugim zemljama.

Najveći godišnji rast imala je Švedska, i to od 7,7 posto. Iza nje istaknula se Belgija sa stopom od 7,4 posto dok je Danska na trećem mjestu imala porast od 5,8 posto.

U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja godišnje povećana za 1,2 posto nakon siječanjskog smanjenja od 0,8 posto.

Njemačka je također imala porast, ali blagi od 0,3 posto. U Sloveniji je u odnosu na veljaču prošle godine industrijska proizvodnja pala za 2,5 posto.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari