Kineski izvoz oštro je usporio u studenom, a i uvoz se neočekivano smanjio, pokazali su podaci carinske uprave. Izvoz je u studenom bio veći za 6,7 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec. U listopadu je porastao za 12,7 posto.
Vlastima je pak veći problem pad uvoza, za 3,9 posto u odnosu na studeni 2023. godine, što je njegov najlošiji rezultat u devet mjeseci.
Kina je zabilježila zamjetan pad vrijednosti uvoza robe poput biljnih ulja, tehnoloških minerala i gnojiva, ponajprije zbog nižih cijena sirovina. Obujam uvoza sirove nafte, ugljena i bakra u takvim je uvjetima zapravo porastao.
Kineski višak u razmjeni sa svijetom tako je u studenom porastao za 1,8 posto u odnosu na prethodni mjesec, na 92,56 milijardi eura.
U razdoblju od siječnja do studenog vrijednost kineske robne razmjene sa svijetom uvećana je za 4,9 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem, dosegnuvši 5,20 bilijuna eura, prenosi kineski list Global Times. Izvoz je u 11 mjeseci, zaključno sa studenim, porastao na godišnjoj razini za 6,7 posto, na 3,01 bilijuna eura. Uvoz je pak uvećan za 2,4 posto, na 2,19 bilijuna eura.
Privatna poduzeća činila su u razdoblju od siječnja do studenog 55,3 posto ukupne kineske vanjske trgovine, čime je njihov udio porastao za dva postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Članice Udruge zemalja jugoistočne Azije (ASEAN) potvrdile su u tom razdoblju poziciju najvećeg kineskog trgovinskog partnera, s vrijednošću bilateralne trgovine od 823,78 milijardi eura, većom za 8,6 posto nego u istom razdoblju prošle godine. Njihov udio u ukupnoj kineskoj trgovini iznosio je 15,8 posto.
Pročitajte još:
Slijedi razmjena s EU-om i SAD-om, prenosi Hina, čija je vrijednost iznosila 666,66 milijardi odnosno 581,56 milijardi eura.
Trgovinska razmjena Kine sa zemljama i regijama koje sudjeluju u inicijativi Pojas i put iznosila je ukupno 2,45 bilijuna eura i uvećana je na godišnjoj razini za šest posto.
