U prvom tromjesečju porastao broj turista, Hrvatska četvrta u EU

Oko 307 milijuna turista proputovalo je svijetom u prvom tromjesečju godine, no budući da je stopa od dva posto rasta manja od predviđanja zbog ratnih sukoba i ekonomskih nestabilnosti, na ljetnu sezonu gleda se s “opreznim optimizmom”, izvijestili su u srijedu iz svjetske turističke organizacije UN Tourism.

Novi podaci UN Tourisma pokazuju da je 2026. krenula dobro i u skladu s predviđanjima, no u ožujku su poremećaji uslijed krize na Bliskom istoku utjecali na manju turističku potražnju i rast slabiji od očekivanja, posebice u toj regiji, ali i općenito u Aziji.

“Očekuje se da će zbog sukoba na Bliskom istoku rast međunarodnih turističkih dolazaka u svijetu biti za jedan do dva posto ispod početne prognoze UN Tourisma. Osim poremećaja u letovima prema, iz i unutar Bliskog istoka te utjecaja na povjerenje putnika, nagli porast cijena nafte i nestašica mlaznog goriva na nekim tržištima povećavaju cijene zračnih karata i smanjuju kapacitet letova i u drugim regijama. Skuplja putovanja, u kombinaciji s neizvjesnošću oko zračne povezanosti, mogla bi preusmjeriti potražnju prema bližim turističkim odredištima, a istovremeno utjecati i na ukupnu potražnju za putovanjima”, komentiraju situaciju iz te organizacije.

Novi podaci svjetskog barometra UN Tourisma upućuju da su, u promatranom razdoblju, Europa i Afrika nastavile s najboljim rezultatima u međunarodnim dolascima turista.

U Europu ih je došlo 130 milijuna ili četiri posto više na godišnjoj razini. Jednaki rast imale su i južno-mediteranska i sjeverna Europa, dok je rast u srednjoistočnoj Europi bio šest posto.

Na razini Europske unije, otkrivaju podaci Eurostata, Irska je zabilježila daleko najveći porast broja noćenja u turističkim smještajnim objektima u prvom tromjesečju godine, i to za 35,3 posto, ispred Malta (11,1), Danske (9,3) i Hrvatske (devet posto).

Među devet država Europske unije koje su zabilježile pad udjela posjetitelja, najveće smanjenje imala je Litva (12,9 posto), a slijede Rumunjska (6,7) i Luksemburg (3,8 posto).

Strani posjetitelji činili su približno 46,6 posto svih noćenja u spomenutom razdoblju, uz velike razlike među državama članicama Unije.

Najveći udio takvih noćenja zabilježen na Malti, čak 93,3 posto, Cipru (85,6) i u Luksemburgu (85,1 posto).

Nasuprot tome, strani gosti činili su tek oko petine svih noćenja u Njemačkoj (19,9 posto), Poljskoj (20,2) i Rumunjskoj (22,4 posto).