U prvom tromjesečju ove godine troškovi sata rada u eurozoni povećani su na godišnjoj razini za 3,2 posto dok je u cijeloj Europskoj uniji (EU) taj rast bio 3,6 posto.
Pritom, kako napominje Eurostat, dvije su glavne sastavnice troškova rada, a odnose se na plaće i druge troškove.
U eurozoni troškovi po satu za plaće porasli su 3,4 posto dok su ostali troškovi rasli za 2,9 posto. U čitavom EU-u u segmentu plaća godišnje je povećanje troška 3,7 posto te u segmentu ostalih troškova 3,2 posto.
Kada se pogledaju pojedini sektori, tada je u eurozoni trošak sata rada najviše rastao u graditeljstvu, i to 4,1 posto. U industriji porast je bio 3,3 posto, a u uslugama 3,1 posto. Slična je situacija i na razini EU-a.
Hrvatska spada među zemlje EU-a u kojima je najviše godišnje porastao trošak rada, a u eurozoni je po tome na vrhu.
U Mađarskoj je trošak sata rada porastao u odnosu na prvo tromjesečje lani za 16,4 posto. Druga je Bugarska s 13,2 posto.
Na trećem je mjestu Hrvatska s brojkom od 9,2 posto.
Najmanjij porast tog troška imala je Malta, tek 1,3 posto.
Malo iznad nje po tome je Francuska s brojkom od 1,8 posto, a onda slijede Danska i Latvija s po 2,5 posto.
U Sloveniji je trošak rada povećan 3,5 posto što je puno niže no u Hrvatskoj.
Izvor: Eurostat
Ono što je, naravno, problem je da porast troška rada u Hrvatskoj nije izraz rasta produktivnosti već neravnoteža na tržištu rada, pa je onda puno teže obuzdati inflatorne pritiske.
U Njemačkoj je trošak rada godišnje rastao 3,4 posto, a u Italiji 2,8 posto.
Pročitajte još:
Inače, u prethodnom kvartalu, odnosno posljednja tri mjeseca prošle godine, trošak sata rada je u Hrvatskoj na godišnjoj razini bio rastao 10,9 posto. U prvom tromjesečju lani brojka je bila 13,6 posto.
Gledano po poslovnim sektorima, u prva tri mjeseca ove godine trošak rada je u Hrvatskoj u industriji porastao 11,4 posto naspram istog razdoblja lani.
U graditeljstvu je to bilo 14,5 posto, a u uslugama 10,7 posto.
