Industrija hrane i pića ima prilično vidljiv udio u hrvatskom bruto društvenom proizvodu (BDP) i ukupnoj zaposlenosti, pokazuju podaci analize koju je objavio Ekonomski institut Zagreb (EIZG).
Naime, udio te industrije je u 2023. godini iznosio 2,2 posto pri čemu se na proizvodnju hrane odnosilo 1,8 posto, a na proizvodnju pića 0,4 posto.
Istodobno, kako navodi autorica Petra Palić, udio proizvodnje hrane i pića u BDP-u prerađivačke industrije bio je na 18,2 posto. Naravno, i tu je puno veći udio proizvodnje hrane na koju otpada 14,6 posto dok na piće se odnosi ostatak od 3,6 posto.
Pogleda li se udio industrije hrane i pića u ukupnoj zaposlenosti, a tu su podaci poznati i za prošlu godinu, brojka je 3,3 posto pri čemu na proizvodnju hrane ide brojka od 2,9 posto.
No, zanimljivo je da se usporedno s rastom ukupne aktivnosti industrije hrane broj zaposlenih smanjio, ali su rasle plaće.
U prosincu prošle godine industrija hrane je zapošljavala 43.331 osobu i to je u odnosu na prosinac 2024. 5,7 posto manje. Mjesečne su bruto plaće, međutim, na godišnjoj razini nominalno povećane za 10,8 posto.
Što se industrije pića tiče, zaposlenih je na kraju prošle godine bilo 5.643 osobe i to je pad od 2,3 posto naspram godine ranije. Prosječna nominalna bruto plaća je u istom razdoblju nominalno porasla za 13,6 posto.
Ona je iznosila 2.174 eura i to je bilo 4,2 posto iznad prosjeka gospodarstva te čak 15,7 posto iznad prosjeka prerađivačke industrije.
“Analizira li se kretanje izvoza i uvoza proizvoda prehrambene industrije, industrije pića i duhanskih proizvoda od 2010. do 2025. godine, može se ustvrditi da dolazi do povećanja obujma vanjskotrgovinske razmjene industrije hrane, pri čemu je povećanje uvoza bilo veće od povećanja izvoza. Izvoz prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda od 2010. do 2025. godine povećan je za 254,2 posto, a uvoz za 366,8 posto. Brži rast uvoza od rasta izvoza doveo je do blagog pogoršanja vanjskotrgovinske bilance i samim time manje pokrivenosti uvoza izvozom”, navodi EIZG.
Unatoč usporavanju izvoznog rasta, ocjena je analize da hrvatska prehrambena industrija još uvijek ima vrlo velik udio u izvozu, zaposlenosti i industrijskoj proizvodnji i samim time ostaje važna domaća industrijska grana.
“Upravo zbog toga bi se trebao staviti naglasak na rast industrije hrane i pića. Pritom je bitno istaknuti kako je deset vodećih trgovačkih društava u industriji hrane i industriji pića bilježilo povećanje aktivnosti tijekom 2024. godine. Na povećanu aktivnost upućuje međugodišnji rast ukupnih prihoda od 9,4 posto za industriju hrane te 8,8 posto za industriju pića. Također, u 2024. godini, uz povećanje prihoda zabilježene su i povećana zaposlenost i povećana proizvodnost rada, kako u industriji hrane tako i u industriji pića”, ističe autorica.
Globalna industrija hrane i pića nastavila se tijekom prošle i prve polovice ove godine suočavati s izazovima vezanim za troškove proizvodnje, klimatskim rizicima i promjenama potrošačkih sklonosti, no zadržala je važnu ulogu u svjetskom gospodarstvu. Proizvođači, ističe dalje analiza, sve više ulažu u inovacije, održivost i proizvode veće dodane vrijednosti kao odgovor na promjenjive tržišne uvjete.
Industrija hrane i pića jedan je od značajnih pokretača gospodarstva u Europskoj uniji (EU). Prodaja u cjelokupnoj prerađivačkoj industriji u EU imala je rast od 0,1 posto u četvrtom tromjesečju 2025. godine na godišnjoj razini, dok je prodaja u industriji hrane i pića u istom razdoblju zabilježila rast od 1,1 posto.
Izvor: Malus Vitis
Najveći rast prodaje na godišnjoj razini u tom zadnjem kvartalu 2025. godine ostvarile su Latvija s osam posto, Poljska sa 4,6 posto te Finska sa četiri posto.
Treba napomenuti da je tijekom prve polovice 2026. kretanje cijena hrane globalno obilježila relativna stabilnost. Naime, prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), rast cijena žitarica, biljnih ulja i mesa bio je djelomično neutraliziran padom cijena šećera i mliječnih proizvoda.
Prema navodima organizacije FoodDrinkEurope, koja predstavlja europsku prehrambenu industriju, potrošači sve više traže proizvode koji istodobno zadovoljavaju zahtjeve vezane za zdravlje, funkcionalnost, održivost i praktičnost, a to sve potiče razvoj inovativnih prehrambenih proizvoda i alternativnih izvora prehrane.
U industriji pića posebice se ističe rast potražnje za bezalkoholnim i funkcionalnim napitcima. Podaci vodećeg globalnog pružatelja podataka o industriji pića IWSR-a, sa sjedištem u Londonu, globalni obujam bezalkoholnih alternativa alkoholnim pićima porastao je devet posto u prošloj godini, a funkcionalni napitci su imali rast od 11 posto.
Dugoročne projekcije upućuju na nastavak smanjenja globalne potrošnje alkoholnih pića pod utjecajem veće zdravstvene osviještenosti i promjena životnih stilova potrošača.
Pročitajte još:
“Upravo u kontekstu navedenih globalnih kretanja i promjena potrošačkih navika, važno je istaknuti da industrija hrane i pića u Hrvatskoj ima značajan doprinos gospodarskoj aktivnosti, zaposlenosti i izvozu te snažno utječe na razvoj povezanih sektora, osobito turizma. Trendovi koji obilježavaju globalno tržište, poput sve veće potražnje za kvalitetnim, održivim i inovativnim proizvodima kao i rast segmenta funkcionalne prehrane i bezalkoholnih napitaka, predstavljaju priliku za daljnje jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača”, smatra autorica analize.
Po njezinoj ocjeni, u uvjetima pojačane međunarodne konkurencije i promjenjivih tržišnih okolnosti, strateški prioriteti trebali bi biti jačanje izvozne konkurentnosti, poticanje inovacija i ulaganja, primjena održivih proizvodnih praksi te kontinuirano građenje prepoznatljivog imidža Hrvatske kao proizvođača kvalitetne hrane i pića. Takav pristup može dodatno ojačati položaj industrije hrane i pića kao jednog od važnih nositelja gospodarskog rasta i razvoja hrvatskog gospodarstva.
