Trumpov prvi dan u uredu: Poništio 78 Bidenovih uredbi, najavio nove carine za Kanadu i Meksiko

Novi američki predsjednik Donald Trump je već prvog dana u uredu promijenio 78 uredbi koje je uveo njegov prethodnik Joe Biden i najavio da će pomilovati one koji su optuženi za napad na američki Kaptol u 2021. godini. Između ostalog, potpisao je i uredbu kojom je dozvolio TikToku da nastavi raditi, ali tvrtka mora u određenom roku pronaći novog vlasnika ili će joj opet biti zabranjen rad u SAD-u.

Najavio je i povlačenje SAD-a iz Svjetske zdravstvene organizacije jer tvrdi da ta organizacija traži previše novca od američke vlade, a rekao je i da se ponovno povlači iz Pariškog klimatskog sporazuma, globalnog sporazuma o smanjenju štetnih emisija.

Opozvao je i Bidenovu uredbu kojom se nastojalo osigurati da polovica svih novih vozila prodanih u Sjedinjenim Državama do 2030. budu električna. Zaustavio je i raspodjelu 4,81 milijardu eura namijenjenih za izgradnju stanica za punjenje električnih vozila. Dodao je da će njegova administracija razmotriti ukidanje poreznih olakšica za električna vozila.

Istaknuo je da planira naložiti Agenciji za zaštitu okoliša da preispita pravila koja nalažu da bi proizvođači automobila morali prodavati između 30 i 56 posto EV-a do 2032. godine. Smatra i da bi njegova administracija trebala razmotriti ukidanje nepravednih subvencija te drugih loše osmišljenih pravila koja su dovela do poremećaja tržišta, a koja daju prednost električnim vozilima u odnosu na druge tehnologije i nalažu njihovu kupnju.

Trump je poručio da zaustavlja zapošljavanja službenika savezne vlade putem izvršne vlasti dok njegova administracija ne bude imala punu kontrolu nad vladom. Najavio je i vraćanje uredbu koju je uveo u 2020., a koju je Biden opozvao kada je preuzeo vlast. Trump je tom uredbom u 2020. stvorio kategoriju za savezne zaposlenike uključene u politiku – poznatu kao Raspored F – koja bi olakšala otpuštanje tih radnika, prenosi CNN.

Kritičari kažu da taj potez politizira državnu službu jer omogućuje novom predsjedniku da lakše otpusti državne službenike koji se ne slažu s njegovim odlukama i da zaposli one koji su mu lojalni. Također, službeno je uspostavio novi Odjel za učinkovitost vlade kao entitet unutar izvršnog dijela savezne vlade, a očekuje se da će taj odjel voditi Elon Musk.

Potpisao je i dokument prema kojem savezni radnici moraju raditi u uredu i ne smiju više raditi od kuće.

Iznenađujuće je da prvog dana u uredu nije odmah uveo carine kao što je to radnije obećavao. Međutim, rekao je da razmišlja o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika 1. veljače 2025. godine. Kao razlog za tako visoke carine naveo je ilegalne imigrante i drogu koja je preko tih granica uvezena u SAD. Osim najavljenih carina Meksiku i Kanadi, rekao je i da će se istražiti Kina te njene gospodarske prakse koje bi mogle biti nerazumne ili diskriminirajuće i koje mogu opteretiti ili ograničiti trgovinu SAD-a. To bi moglo dovesti do nametanja carina Kini.

Uz to, Trump je poručio nadležnima da ispitaju ekonomske i nacionalne sigurnosne rizike velikih trgovinskih deficita te preporuče odgovarajuće mjere, poput dodatne globalne carine, za ispravljanje takvih deficita, piše Reuters. Što se tiče univerzalnih carina za sav uvoz u SAD, novi predsjednik je rekao da to mogu uvesti, ali da još nisu spremni za taj potez.

Trump je također rekao da želi preokrenuti trgovinski deficit SAD-a s Europskom unijom, bilo carinama ili većim izvozom energije.

Naveo je da bi takve mjere stvorile ogromne količine prihoda dok njegova administracija radi na obnovi američke industrije. Kazao je da će sredstva prikupljati nova agencija pod nazivom Porezna služba za vanjske prihode.

Trump je proglasio izvanredno stanje na južnoj granici SAD-a, što je pokrenulo korištenje resursa i osoblja Pentagona kako bi se izgradio zid na granici. Njegova administracija također je prekinula korištenje aplikacije koja migrantima omogućuje da obavijeste američku carinu da namjeravaju ući u Sjedinjene Države.

Potpisao je i naredbu kojom želi redefinirati državljanstvo po rođenju jer trenutačno svatko tko je rođen u SAD-u ima pravo na državljanstvo. To je jedna od najkontroverznijih uredbi koju je potpisao jer želi uskratiti pravo na državljanstvo djeci migranata koji su u SAD-u ilegalno ili imaju privremene vize, što je kršenje 14. amandmana u Ustavu SAD-a pa je taj postupak odmah osporen na saveznom sudu, prenosi BBC.

Opozvao je i zakon prema kojem savezni radnici moraju biti cijepljeni protiv Covida. Obećao je vratiti na posao 8.000 pripadnika vojne službe koji su otpušteni zbog Pentagonovog pravila o cijepljenju protiv Covida, a obećao je i da će dobiti zaostalu plaću.

Potpisao je direktivu kojom se od svih saveznih ministarstava i agencija SAD-a traži da se pozabave troškovima života Amerikanaca. Direktiva, koja nije izvršna uredba, traži od agencija da razmotre smanjenje troškova stanovanja, zdravstvene zaštite i ključnih kućanskih potrepština, namirnica te goriva. Traži izvješće o tome za 30 dana, ali nije jasno kako Trumpova administracija namjerava smanjiti te troškove.

Proglasio je nacionalnu energetsku izvanrednu situaciju i obećao da će napuniti strateške rezerve nafte. Kao dio izvršne uredbe o energetici, Trump je zaustavio takozvani Zeleni novi dogovor (Green New Deal). To je niz mjera Bidenove administracije koje su bile usmjerene na poticanje zelenih poslova, reguliranje industrije fosilnih goriva i ograničavanje zagađenja. Trump je naredio agencijama da zaustave sredstva koja se izdvajaju kroz dva zakona, Zakon o smanjenju inflacije te Zakon o infrastrukturi i zapošljavanju.

Izdao je i izvršnu naredbu kojom je objavio da će SAD priznati samo dva spola, a to su muški i ženski te je okončao sve vladine programe, politike, izjave i komunikacije koje promiču ili podupiru rodnu ideologiju.

Među prvim Trumpovim izvršnim naredbama bila je ona koja ministru unutarnjih poslova naređuje da promijeni ime Meksičkog zaljeva u Američki zaljev, a odlučio je preimenovati i planinu Denali na Aljasci u planinu McKinley – u čast 25. američkog predsjednika čijoj se tarifnoj politici Trump divi. Predsjednik Barack Obama promijenio je ime iz McKinley u Denali jer planinu tako zovu domorodačka plemena. To je najviši planinski vrh u Sjevernoj Americi.

Donald Trump je jučer poništio i moratorij na izdavanje dozvola za nove projekte za izvoz ukapljenog plina, naznačivši da namjerava povećati proizvodnju i izvoz energenata širom svijeta. Prije gotovo godinu dana kabinet sada već bivšeg američkog predsjednika Joea Bidena obustavio je izdavanja dozvola, a ministarstvo energetike najavilo je analizu utjecaja plinskih projekata na gospodarstvo i okoliš.

Moratorij je izazvao zabrinutost u Europi budući da SAD danas spada u skupinu glavnih opskrbljivača, uz Norvešku i Katar. Trump je već prvog dana novog mandata poništio moratorij izvršnom uredbom i najavio veću proizvodnju i izvoz nafte i plina u zemlje širom svijeta. Od 2018. SAD je utrostručio izvozne kapacitete i u 2023. zasjeo je na vrh svjetske ljestvice izvoznika ukapljenog plina zbog procvata proizvodnje plina iz škriljevca.

Ministarstvo energetike procijenilo je prošli tjedan da bi cijene plina na domaćem tržištu trebale porasti budući da bi potražnja potaknuta izvozom LNG-a trebala rasti snažnije od proizvodnje. Ukupna američka proizvodnja plina trebala bi u 2025. porasti za 1,7 posto, nakon gotovo stagnacije u 2024., pokazuju njihove procjene objavljene prošli utorak, prenosi Hina. U 2026. rast bi trebao snažno ubrzati, na 2,6 posto, izračunali su.

Bruto izvoz plina povećat će se pak ove godine za 13,7 posto, nakon rasta od 1,5 posto u 2024. godini. U 2026. rast bi trebao tek neznatno usporiti, na 11,3 posto. U takvim bi uvjetima cijene plina na fizičkom tržištu u plinskom čvorištu Henry Hub trebale, po njihovim izračunima, porasti u ovoj godini za čak 43,2 posto, nakon pada od 13,5 posto u 2024. U idućoj godini njihov rast usporit će na 26,6 posto.