Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice porastao je na 5,23 posto nakon što je Federalna rezerva peti sastanak zaredom zadržala kamatne stope nepromijenjenima. Ulagače zabrinjava mogućnost da će rast cijena nafte, rat s Iranom, carine i snažna ulaganja u umjetnu inteligenciju dodatno pogoršati inflaciju.
Troškovi dugoročnog zaduživanja u Sjedinjenim Američkim Državama dosegnuli su najvišu razinu od 2007. godine nakon odluke Federalnih rezervi da zadrže referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,5 do 3,75 posto.
Prinos na 30-godišnje američke državne obveznice skočio je za 0,14 postotnih bodova, na 5,23 posto. Bio je to najveći dnevni rast od tržišnih potresa nakon američke najave novih carina u travnju 2025.
Rast prinosa pokazuje da ulagači traže veću naknadu za dugoročno držanje američkog duga zbog straha da bi skok cijena energenata mogao izazvati trajnije inflacijske pritiske.
Fed kamate nije mijenjao peti put zaredom
Predsjednik Feda Kevin Warsh poručio je da središnja banka neće odustati od borbe protiv inflacije, ali je istodobno istaknuo da je rast tržišnih prinosa između lipanjskog i srpanjskog sastanka već doveo do pooštravanja financijskih uvjeta.
Takvo obrazloženje nije zadovoljilo dio tržišta. Ulagači su prije sastanka procjenjivali da postoji približno 33 posto vjerojatnosti iznenadnog povećanja kamatnih stopa.
Dio analitičara smatra da Warsh nije dovoljno jasno objasnio zašto Fed, unatoč rastu inflacije i cijena energenata, nije odmah povećao kamate.
Odluka nije bila jednoglasna. Troje članova Saveznog odbora za otvoreno tržište, Lorie Logan, Beth Hammack i Neel Kashkari, glasalo je za trenutačno povećanje troškova zaduživanja.
Dionice oštro pale
Američka tržišta dionica snažno su reagirala na rast obvezničkih prinosa.
Indeks S&P 500 pao je 1,5 posto, dok je Nasdaq 100 izgubio 2,1 posto. Tehnološke dionice posebno su osjetljive na rast dugoročnih prinosa jer se njihov velik dio vrijednosti temelji na očekivanoj zaradi u budućnosti.
Analitičari su odluku Feda opisali kao „restriktivno zadržavanje“ kamatnih stopa, budući da je dio članova jasno pokazao spremnost za povećanje kamata ako novi podaci potvrde širenje inflacijskih pritisaka.
Cijene goriva snažno porasle
Od prethodnog sastanka Feda u lipnju znatno su porasle cijene benzina i dizela. Sukob s Iranom usporio je promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport nafte.
Ekonomisti strahuju da se rast cijena energenata neće zadržati samo na gorivu, nego da će preko prijevoza, proizvodnje i poslovnih troškova potaknuti šire povećanje cijena za potrošače.
Inflacija u SAD-u u svibnju je iznosila 4,1 posto, znatno iznad cilja Feda od dva posto. Središnja banka taj cilj nije uspjela ostvariti više od pet godina.
Inflacijske pritiske, uz rat i skuplju naftu, dodatno pojačavaju američke carine i velika ulaganja povezana s razvojem umjetne inteligencije.
Warsh pred prvim velikim testom
Warsh je poručio da je Fed spreman poduzeti sve potrebno kako bi inflaciju vratio prema cilju.
Međutim, rast dugoročnih prinosa mogao bi postati ozbiljan problem za središnju banku. Viši prinosi povećavaju troškove hipoteka, poslovnih kredita i financiranja američkog proračunskog deficita, čak i kada Fed službeno ne mijenja kamatne stope.
Pročitajte još:
Istodobno se produbljuje podjela među članovima Feda oko pitanja treba li kamate povećati odmah ili pričekati dodatne podatke o utjecaju rata i cijena nafte na gospodarstvo.
Zbog toga bi sljedeći mjeseci mogli predstavljati prvi veliki test Warshova mandata, posebno ako tržišta zaključe da Fed kasni u odgovoru na novi inflacijski val.
