Britansko javno zaduženje poraslo je u svibnju više nego što su očekivali ekonomisti, nakon što su troškovi kamata na državni dug dosegnuli najvišu razinu ikad zabilježenu za taj mjesec.
Prema podacima britanskog Ureda za nacionalnu statistiku, Vlada se prošlog mjeseca zadužila za 23,3 milijarde funti. To je 5,4 milijarde funti, odnosno 30,4 posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Riječ je o drugom najvećem svibanjskom zaduženju u povijesti, odmah iza pandemijskog razdoblja.
Zaduženje je bilo znatno veće od očekivanja ekonomista, koji su predviđali 18,8 milijardi funti, kao i od procjene britanskog Ureda za proračunsku odgovornost, koji je očekivao 17,7 milijardi funti.
Najveći pritisak došao je od kamata na državni dug. Troškovi kamata porasli su za 4,1 milijardu funti, na 11,7 milijardi funti, što je najviši iznos ikad zabilježen u svibnju. Rast je povezan s višom inflacijom mjerenu indeksom maloprodajnih cijena, koji utječe na obveznice vezane uz inflaciju.
Dugoročni troškovi zaduživanja Ujedinjenog Kraljevstva porasli su posljednjih mjeseci zbog slabijih izgleda za gospodarski rast, posljedica rata na Bliskom istoku i političke neizvjesnosti.
Podaci dolaze u osjetljivom trenutku za britansku politiku. Premijer Keir Starmer suočava se s novim pritiscima unutar Laburističke stranke, nakon što je gradonačelnik Manchestera Andy Burnham ojačao svoju političku poziciju pobjedom u dopunskim izborima u Makerfieldu.
Burnham je posljednjih dana pokušao umiriti financijska tržišta porukom da podržava postojeća fiskalna pravila ministra financija. Ta pravila predviđaju da se svakodnevna javna potrošnja do kraja desetljeća financira iz poreznih prihoda, a ne iz novog zaduživanja.
No najnoviji podaci pokazuju koliko će taj cilj biti teško ostvariti. Zaduženje u prva dva mjeseca fiskalne godine dosegnulo je 46,3 milijarde funti, što je 8,9 milijardi funti više nego u istom razdoblju prošle godine i 7,7 milijardi funti više od prognoze fiskalnog nadzornog tijela.
Tom Davies, viši statističar ONS-a, rekao je da su u svibnju porasli izdaci za kamate na dug, javne usluge, investicije i socijalne naknade, što je više nego poništilo rast poreznih prihoda.
Iz britanskog Ministarstva financija poručuju da su inflacija i nezaposlenost pokazale znakove stabilizacije, ali priznaju da je rat na Bliskom istoku imao jasan utjecaj na gospodarstva diljem svijeta.
Pročitajte još:
Ekonomisti upozoravaju da će se posljedice sukoba s Iranom i dalje osjećati u javnim financijama, unatoč početnom mirovnom dogovoru između SAD-a i Irana. Cijene energije pale su nakon primirja, ali su i dalje više nego prije izbijanja sukoba.
Slabiji gospodarski rast mogao bi pritisnuti porezne prihode, dok bi viša inflacija i rast tržišnih kamatnih stopa mogli dodatno povećati troškove servisiranja duga. To britanskoj vladi ostavlja sve manje prostora za manevriranje između političkih obećanja, fiskalnih pravila i sve skupljeg zaduživanja.
Jedan odgovor
Njima nema spasa