Procjena bruto domaćeg proizvoda (BDP) za drugo tromjesečje 2023. godine pokazuje da je tromjesečni BDP, realno veći za 2,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine, objavio je Državni zavod za statistiku.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od 1,1 posto, a u odnosu na isto tromjesečje 2022. realno je veći za 2,5 posto.
Prva procjena, prema izvornim podacima DZS-a, pokazuje da je tromjesečna bruto dodana vrijednost (BDV) u drugom tromjesečju 2023. realno veća za 2,1 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022. godine.
Bruto investicije u fiksni kapital porasle su, pak, za 3,2 posto na godišnjoj razini, sporije nego u prethodnom kvartalu, kada je rast iznosio 3,9 posto. Porasla je i državna potrošnja, za 0,3 posto, nakon što je u prethodnom tromjesečju ojačala 2,2 posto.
S druge strane, izvoz roba i usluga pao je za 1,6 posto na godišnjoj razini, nakon snažnog rasta prethodnih kvartala. Pritom je izvoz roba pao za 9,7 posto, dok je izvoz usluga porastao za 8,3 posto.
Uvoz roba i usluga smanjen je istodobno za 3,6 posto, znatno više nego u prethodnom kvartalu, kada je skliznuo 0,8 posto. Pritom je uvoz roba smanjen za 7,3, dok je uvoz usluga porastao za 23,9 posto.
Pročitajte još:
Na rast BDV-a u najvećoj je mjeri utjecao znatan rast realne dodane vrijednosti u financijskim djelatnostima, djelatnostima osiguranja, stručnim, znanstvenim, tehničkim, administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima.
Rast brži od prosjeka EU-a
Prema sezonski prilagođenim podacima DZS-a, gospodarstvo je u drugom tromjesečju poraslo 2,5 posto na godišnjoj razini, dok je na kvartalnoj razini poraslo 1,1 posto. Tako je rast domaćeg gospodarstva, piše Hina, brži u odnosu na prosjek u EU.
Eurostat je nedavno objavio da je u proteklom tromjesečju gospodarstvo EU-a, prema sezonski prilagođenim podacima, stagniralo u odnosu na prethodni kvartal, dok je na godišnjoj razini poraslo za 0,5 posto na godišnjoj razini. Gospodarstvo eurozone je, pak, u drugom tromjesečju poraslo za 0,3 posto na kvartalnoj, a 0,6 posto na godišnjoj razini.
U trećem tromjesečju – nastavak rasta hrvatskog gospodarstva
„Rezultati ljetnih mjeseci utjecat će, osim na izvoz usluga, na raspoloživi dohodak, potrošački optimizam i osobnu potrošnju. Za sada dostupni podaci glavne turističke sezone (srpanj) ukazuju na godišnji rast dolazaka te blagi pad noćenja, uz očekivanu veću potrošnju trgovine na malo. S druge strane, polagano slabljenje inflacije i smanjenje inflacijskih očekivanja, uz rast realnih plaća, podržavat će rast osobne potrošnje”, ističu analitičari analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), prenosi Hina.
Međutim, pred kraj godine izgledno je usporavanje rasta gospodarstva. Tome „doprinosi slabost industrije, koja još uvijek nije na stabilnom putu oporavka. Štoviše, kao i u ostatku Europe, nalazi se u fazi recesije. Uz to, razvoj gospodarske situacija u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima u EU sugerira na izraziti oprez i slabljenje inozemne potražnje”, navode analitičari RBA.
No, ističu da su i dalje optimistični glede nastavka korištenja europskih sredstava, što bi trebalo omogućiti nastavak rasta investicija. Stoga analitičari RBA, piše Hina, ostaju pri svojoj ranijoj procjeni da će u cijeloj ovoj godini gospodarstvo porasti za 2,5 posto. No, poručuju i to da je zbog visoke neizvjesnosti i vanjskog okruženja ta procjena izložena blago negativnim rizicima.
