Telekomunikacijski tornjevi postaju sve zanimljiviji posao za infrastrukturne kompanije i investitore. Dok mobilni operateri korisnicima prodaju usluge telefoniranja i interneta, vlasnici tornjeva ostvaruju prihode iznajmljivanjem prostora za njihovu opremu. Koliko takav posao može biti isplativ, pokazuje primjer kompanije EuroTeleSites, koja u Hrvatskoj upravlja s više od 1.600 lokacija.
Na jednom telekomunikacijskom tornju može se nalaziti oprema nekoliko operatera. Svaki od njih plaća korištenje infrastrukture, a vlasnik pritom ne mora svaki put graditi novi objekt. Dodavanje najmoprimca može zahtijevati dodatna ulaganja, ali otvara mogućnost povećanja prihoda od postojeće lokacije.
Upravo taj poslovni model privlači sve više kapitala. OECD u izvješću Digital Economy and Society Outlook 2026 ističe kako uz tradicionalne telekomunikacijske operatere sve važniju ulogu u financiranju komunikacijskih mreža preuzimaju specijalizirane infrastrukturne kompanije, upravitelji financijskom imovinom i velike tehnološke kompanije.
Promjena je povezana s rastom potrošnje mobilnih podataka i širenjem 5G mreža. Prosječna mjesečna potrošnja mobilnih podataka po pretplati u zemljama OECD-a povećala se sa sedam gigabajta krajem 2020. na 17 gigabajta krajem 2025. godine. Veća potrošnja zahtijeva dodatne kapacitete, modernizaciju opreme i ulaganja u postojeću mrežu.
Hrvatski tornjevi donose više od 32 milijuna eura
Koliko se na takvoj infrastrukturi može zaraditi pokazuje EuroTeleSites, austrijska kompanija nastala 2023. izdvajanjem poslovanja telekomunikacijskih tornjeva iz grupe Telekom Austria, kojoj pripada i A1 Hrvatska.
EuroTeleSites je krajem 2025. u Hrvatskoj imao 1.622 lokacije, odnosno 24 više nego godinu ranije. Hrvatski segment ostvario je 32,2 milijuna eura prihoda, što predstavlja rast od 8,3 posto.
Zanimljivo je da je broj lokacija porastao samo 1,5 posto, dok su prihodi rasli nekoliko puta brže. To pokazuje da rast poslovanja ne ovisi isključivo o izgradnji novih tornjeva.
Broj najmoprimaca, odnosno evidentiranih instalacija na hrvatskim lokacijama, povećao se s 1.882 na 1.936. Od toga je broj najmoprimaca izvan glavnog operatera porastao s 284 na 314. Prosječan broj najmoprimaca po lokaciji tako je povećan s 1,18 na 1,19.
Riječ je o malom pomaku, ali on otkriva prostor za daljnji razvoj poslovanja. Svaki dodatni operater na postojećoj infrastrukturi može donijeti novi prihod bez potrebe za gradnjom potpuno nove lokacije.
Rastu prihoda u Hrvatskoj tijekom prošle godine najviše su pridonijele veće naknade glavnog korisnika infrastrukture, usklađene s inflacijom, te širenje mreže, dok je doprinos novih najmoprimaca bio manji.
Posao s visokim ulaganjima i dugoročnim prihodima
EuroTeleSites je u Hrvatskoj tijekom 2025. ostvario 19 milijuna eura operativne dobiti nakon troškova najma, mjerene pokazateljem EBITDAaL, što je 13,6 posto više nego godinu ranije.
Istodobno je u infrastrukturu uloženo 5,8 milijuna eura, prvenstveno u nove lokacije i obvezne nadogradnje postojeće mreže.
EuroTeleSites Croatia ostvario je u 2025. godini 32,6 milijuna eura prihoda i 13,2 milijuna eura neto dobiti, uz samo 26 zaposlenih.
Za investitore su posebno zanimljivi dugoročni ugovori s operaterima. Usklađivanje naknada s inflacijom omogućuje rast prihoda i bez razmjernog povećanja broja lokacija, dok dodatni najmoprimci povećavaju iskorištenost već izgrađene infrastrukture.
Tko je na kraju vlasnik infrastrukture?
EuroTeleSites posluje na šest tržišta srednje i jugoistočne Europe, a krajem 2025. upravljao je s ukupno 13.820 lokacija. Hrvatska je činila približno 12 posto prihoda grupe.
Iza infrastrukture koja omogućuje svakodnevno korištenje mobilnih usluga tako stoji međunarodno poslovanje, odvojeno od onoga kojim se operateri natječu za krajnje korisnike.
Pročitajte još:
Takav razvoj mijenja i način na koji investitori promatraju telekomunikacijski sektor. Vrijednost više nije vezana samo uz broj pretplatnika, tarife i prodaju mobilnih uređaja. Sve veći značaj dobiva infrastruktura koju različiti operateri mogu zajednički koristiti desetljećima.
Hrvatski primjer pokazuje da prihodi od telekomunikacijskih tornjeva mogu rasti znatno brže od njihova broja. Za vlasnike infrastrukture zato je sve važnije koliko operatera koristi pojedinu lokaciju, koliko su dugoročno ugovorene naknade i kolika su ulaganja potrebna da bi mreža zadovoljila rastuću potražnju za podacima.
