Starenje stanovništva i manjak radne snage tema je koja zaokuplja Europsku uniju (EU) i njezine zemlje članice već dulje vrijeme, a rješenje za taj problem koji ima široke gospodarske implikacije, od pitanja plaća do održivosti mirovinskog sustava, još zapravo nije jasno definirano.
Na prvi dan prošle godine 58,3 posto stanovništva EU-a bilo je u radnoj dobi između 20 i 64 godine.
U relativno malom broju regija treće razine, kojih u EU ima čak 1.165, broj osoba u radnoj dobi bio je na 63 posto ili veći. Riječ je tek o 39 regija.
Kategoriziranje regija u EU ima tri razine. Za potrebe analiza stupnja regionalnog razvoja obično se koristi razina 2 koja dijeli Hrvatsku na četiri regije, a to su Grad Zagreb, Jadranska Hrvatska, Panonska Hrvatska i Sjeverna Hrvatska.
Kad jer riječ o razini 3, ona se u slučaju Hrvatske odnosi na županijsku administrativnu podjelu. Najviše administrativnih regija u kojima je najbrojnije stanovništvo radne dobi nalazi se u Njemačkoj, čak 22 od 39. Među njima su i neke španjolske otočne regije te nekoliko regija oko glavnih gradova u pojedinim članicama.
Više od dvije trećine stanovništa je u dobi između 20 i 64 godine u regiji danskog glavnog grada Byen Kopenhagen, a brojka je 68,9 posto. Nakon toga slijede tri španjolska otočna područja. Elvissa y Formentera također sa 68,9 posto, Fuerteventura sa 68,3 posto i Lanzarote sa 67,3 posto.
Kao suprotnost, u 189 EU regija razine 3 stanovništvo u radnoj dobi imalo je udio manji od 55 posto. U većini slučajeva riječ je o ruralnim regijama, a među njima su unutrašnjost Portugala, veliki dijelovi ruralne Francuske, većina istočne Njemačke te ruralna područja u Bugarskoj, Grčkoj i nordijskim zemljama.
U šest regija broj osoba radne dobi bio je manji od polovice. To su Bornholm u Danskoj, Creuse i Lot na jugozapadu Francuske, Etela-Savoe na jugoistoku Finske, Veurne u Belgiji te francuska prekomorska regija Mayotte.
Pročitajte još:
U Hrvatskoj je, vjerojatno očekivano, na vrhu grad Zagreb sa stopom od 59,9 posto, a odmah iza njega su Krapinsko-zagorska županija i Varaždinska županija s 59,8 posto.
Još jedino Zagrebačka županija, osim spomenute tri regije, ima postotak veći od prosjeka EU-a i nalazi se na 58,6 posto. Najlošije stoji Šibensko-kninska županija s 54,2 posto.
Hrvatska ima 21 županiju, odnosno 20 županija i Zagreb koji ima status grada i županije.
