Svjetska banka očekuje rast BDP-a u Hrvatskoj u 2024. od 3,5 posto

Svjetska banka u najnovijem izvješću o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije (ECA Economic Update), prognozira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u Hrvatskoj u 2024. godini po stopi od 3,5 posto.

Za 2025. godinu taj rast bi, prema prognozi Svjetske banke, trebao iznositi tri posto, a u 2026. godini 2,8 posto. U odnosu na projekciju iz lipnja, Svjetska banka poboljšala je prognozu za Hrvatsku za ovu godinu za 0,5 postotnih bodova, za 2025. godinu za 0,2 postotna boda, a za 2026. godinu za 0,1 postotni bod.

“Očekuje se da će 2024. gospodarstvo rasti za 3,5 posto, uglavnom zahvaljujući snažnoj domaćoj potražnji. Iako će se u 2024. deficit države znatno povećati, očekuje se da će u sljedeće dvije godine ukupna državna potrošnja ostati s ograničena, što bi, u kombinaciji s trenutačnim gospodarskim rastom trebalo omogućiti postupnu fiskalnu prilagodbu i kontinuirano smanjenje javnog duga”, kaže se u priopćenju Svjetske banke, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku.

Dodaje se da je u posljednje tri godine hrvatsko gospodarstvo raslo brže od prosjeka EU, prenosi Hina, te da je hrvatski BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, 2023. dosegnuo 76 posto prosjeka EU, u odnosu na 67 posto 2019. godine.

Kada je riječ o zemljama razvoju na prostoru Europe i središnje Azije, Svjetska banka ocjenjuje da se gospodarski rast u toj regiji stabilizira, nakon višestrukih kriza, ali na nižim razinama nego početkom 2000-tih godina.

Ove godine u regiji se ukupno očekuje umjeren rast od 3,3 posto u odnosu na 3,5 posto u 2023., uz dodatno smanjenje na 2,6 posto u 2025. godini.

To je znatno slabije od prosječnog rasta od 5,1 posto u razdoblju od 2000. do 2009. godine i niže od rasta potrebnog da bi zemlje srednjeg dohotka u regiji unutar jedne ili dvije generacije postigle svoj cilj i dobile status zemalja visokog dohotka, kažu u Svjetskoj banci.

Napominju da su zbog niže inflacije ove godine neke središnje banke počele snižavati svoje kamatne stope, ali da prevladava oprez zbog zabrinutosti oko kontinuiranih cjenovnih pritisaka.

U izvješću se poziva na veliku reformu obrazovnih sustava u regiji, osobito u visokom obrazovanju, kako bi se razvili ljudski resursi potrebni za snažniji gospodarski rast i jačanje konvergencije sa zemljama visokog dohotka.