Cijene nafte stabilizirale su se u srijedu nakon što su u prethodnoj sesiji pale na višemjesečne najniže razine, ali su i dalje bile pod pritiskom jer je tržište pratilo planove velikih proizvođača za povećanje proizvodnje u travnju, kao i američke carine na Kanadu, Meksiko i Kinu.
Terminski ugovori za naftu Brent porasli su za šest centi ili 0,1 posto, na 71,10 dolara po barelu. Američka West Texas Intermediate (WTI) nafta pala je za 24 centa ili 0,4 posto, na 68,02 dolara po barelu.
U prethodnoj sesiji, piše Reuters, ugovori su zaključeni blizu višemjesečnih najnižih razina, opterećeni zabrinutošću da će američke carine i protumjere pogođenih zemalja usporiti gospodarski rast i smanjiti potražnju za gorivom.
“Nepovoljna dinamika ponude i potražnje stvorila je dvostruki udar, pri čemu neizvjesnosti oko carina predstavljaju rizik za globalni rast, a time i za potražnju za naftom,” rekao je Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u.
“OPEC+ ostaje na putu povećanja proizvodnje u travnju, dok optimizam oko mogućeg rješenja sukoba između Ukrajine i Rusije povećava izglede za povratak ruskih isporuka na tržište”, dodao je.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici, uključujući Rusiju, skupina poznata kao OPEC+, odlučili su u ponedjeljak povećati proizvodnju po prvi put od 2022. godine.
Pročitajte još:
Od travnja će povećati proizvodnju za 138.000 barela dnevno, što je prvi korak u planiranim mjesečnim povećanjima kako bi postupno ukinula gotovo šest milijuna barela dnevnih rezova, što je ekvivalentno gotovo šest posto globalne potražnje.
Samoproglašeni trgovinski rat američkog predsjednika Donalda Trumpa ekonomisti vide kao “garanciju” za manje radnih mjesta, sporiji rast i više cijene, što bi moglo smanjiti potražnju. Niži ekonomski rast vjerojatno će utjecati na potrošnju goriva u najvećem svjetskom potrošaču nafte.
