U rujnu prošle godine, u odnosu na prethodni mjesec, sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni povećana je za 0,2 posto, pokazuje prva procjena Eurostata.
Istodobno, na razini cijele Europske unije (EU) rast je bio 0,5 posto.
U kolovozu je, inače, industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini bila pala u oba područja, u eurozoni za 0,5 posto te u EU za 0,3 posto. Gledano godišnje, industrijska proizvodnja u eurozoni bila je niža za 1,5 posto te za 0,8 posto u cijelom EU-u.
U odnosu na kolovoz najveći rast industrijske proizvodnje ostvarila je Danska brojkom od 3,7 posto ispred Poljske s 2,9 posto te Češke i Slovačke koje su obje imale porast od 2,7 posto.
Irska je imala najveći pad, i to za 5,5 posto. Slijedi u tome Luksemburg s 3,8 posto, pa onda Rumunjska s 2,6 posto.
U Hrvatskoj je naspram kolovoza industrijska proizvodnja rasla 2,3 posto nakon što je u kolovozu pala za 0,4 posto. Slovenija je imala vrlo blagi rast od 0,3 posto, a Njemačka najveći u proteklih nekoliko mjeseci s brojkom od 1,3 posto.
Godišnji pad po stavkama pokazuje da je najveći krivac za njega smanjenje industrijske proizvodnje u eurozoni kod netrajnih potrošačkih dobara koji je iznosio čak 7,5 posto.

Izvor: Eurostat
Ostali segmenti su rasli. Tako je kod trajnih potrošačkih dobara rast bio 1,6 posto, kod energije 0,7 posto, kod intermedijarnih proizvoda 0,4 posto te kod kapitalnih dobara 0,3 posto.
Na razini EU-a smjer je bio isti, no pad kroz netrajnih potrošačkih dobara je bio nešto blaži, na 6,1 posto, a kod ostalih segmenata industrijske proizvodnje rast blago veći.
Irska je i na godišnjoj razini zabilježila najveći pad industrijske proizvodnje koji je dosegao čak 19,1 posto. Iza toga je Bugarska s 8,9 posto i onda je treća Rumunjska gdje je godišnje smanjenje bilo 6,3 posto.
Nizozemska je na vrhu po godišnjem rastu industrijske proizvodnje s brojkom od 8,8 posto.
Tek nešto slabija bila je Mađarska s rastom od 8,2 posto dok su na trećem i četvrtom mjestu Litva i Malta s po 7,1 posto.
Pročitajte još:
U odnosu na rujan prošle godine Hrvatska je imala osjetan rast od sedam posto nakon 5,2 posto u kolovozu. Od lipnja do rujna Hrvatska bilježi dosta izražene stope godišnjeg rasta.
U Sloveniji je on u rujnu bio 2,1 posto. I Njemačka je imala godišnji rast industrijske proizvodnje, no on je bio dosta mali iznosivši 0,7 posto.













