Industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je u kolovozu za 0,5 posto u odnosu na srpanj, zabilježivši pad treći mjesec zaredom, pokazali su preliminarni podaci Eurostata.
U srpnju je proizvodnja bila smanjena za 0,3 posto, a u lipnju za 0,1 posto, što upućuje na postupno slabljenje europske industrijske aktivnosti tijekom ljetnih mjeseci. Na razini cijele Europske unije industrijska proizvodnja u kolovozu je pala za 0,3 posto, nakon srpanjskog smanjenja od 0,4 posto.
Najveći uteg proizvodnji u eurozoni bio je sektor netrajnih potrošačkih dobara, koji obuhvaća proizvode kratkog vijeka trajanja poput hrane, pića, odjeće, lijekova i sredstava za osobnu potrošnju. Njegova je proizvodnja na mjesečnoj razini pala 2,7 posto u eurozoni i 2,3 posto u EU-u.
Smanjena je i proizvodnja energije, za 0,6 posto u eurozoni i 0,5 posto u cijeloj Uniji. U srpnju je energetska proizvodnja u eurozoni stagnirala, dok je na razini EU-a porasla 0,4 posto.
Hrvatska mjesečno pala, ali godišnje rasla 5,2 posto
Najveći mjesečni rast industrijske proizvodnje u kolovozu zabilježila je Švedska, za 6,5 posto. Slijedi Estonija s rastom od 4,3 posto.
U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u odnosu na srpanj smanjena za 0,4 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu prema revidiranim podacima porasla 2,3 posto. Najveći mjesečni pad zabilježila je Belgija, gdje je proizvodnja smanjena za 5,1 posto. U Irskoj je pala za 3,1 posto, a u Portugalu za dva posto.
Godišnji podaci ipak pokazuju znatno povoljniju sliku hrvatske industrije od europskog prosjeka. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila je u kolovozu 5,2 posto veća nego u istom mjesecu prošle godine. U srpnju je godišnji rast iznosio 7,1 posto, što znači da se rast usporio, ali je ostao snažan.
Hrvatska se time našla među članicama EU-a s najvećim godišnjim povećanjem proizvodnje. Nešto niži rast zabilježila je Malta, za 5,1 posto.
Na čelu ljestvice bila je Nizozemska, s godišnjim rastom industrijske proizvodnje od 9,8 posto, a slijedila je Mađarska s 8,8 posto.
Netrajna potrošačka dobra potonula više od devet posto
Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u eurozoni pala je u kolovozu za 1,1 posto, nakon smanjenja od 0,3 posto u srpnju. Na razini Europske unije pad je bio blaži i iznosio je 0,2 posto. U srpnju je industrijska proizvodnja EU-a bila 0,2 posto veća nego godinu prije.
Najveći godišnji pad u eurozoni ponovno je zabilježen kod netrajnih potrošačkih dobara, čija je proizvodnja potonula 9,1 posto. Na razini cijele Unije pad u toj kategoriji iznosio je 6,7 posto.
Takvi podaci mogu upućivati na slabiju potražnju kućanstava, smanjivanje zaliha kod trgovaca i proizvođača te pritisak visokih troškova na industrije koje proizvode robu za svakodnevnu potrošnju.
Pozitivna kretanja zabilježena su u energetici i proizvodnji kapitalnih dobara. Proizvodnja energije u eurozoni porasla je 3,1 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je proizvodnja kapitalnih dobara povećana tri posto.
Na razini EU-a kapitalna dobra zabilježila su najveći rast, od 3,6 posto, a energetski sektor rast od 2,4 posto. Kapitalna dobra uključuju strojeve, opremu i druga sredstva koja poduzeća koriste za proizvodnju, pa njihov rast može signalizirati nastavak ulaganja unatoč slabijoj ukupnoj industrijskoj aktivnosti.
Pročitajte još:
Najveći godišnji pad među članicama EU-a zabilježila je Irska, gdje je industrijska proizvodnja smanjena 15 posto. Slijedila je Belgija s padom od 7,1 posto.
Tri uzastopna mjeseca pada u eurozoni potvrđuju slabost europske industrije, dok Hrvatska zasad odudara snažnim godišnjim rastom. Ipak, kolovoški mjesečni pad i usporavanje godišnje stope pokazuju da ni domaća proizvodnja nije potpuno izdvojena od nepovoljnih europskih kretanja.
