Novi čelnik vodećeg europskog bankovnog regulatora radi na alternativnim načinima za prevladavanje fragmentiranog europskog tržišta kreditiranja s namjerom da to ne mora uključiti zajedničku depozitnu jamstvenu shemu koja je izazvala dosta prijepora među zemljama članicama.
Francois-Louis Michaud, koji je sada na čelu Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), želi pružiti sigurnost nacionalnim tijelima oko toga da će banke podržati svoje podružnice u drugim zemljama Europske unije (EU) u slučaju krize.
U tijeku je razrada planova između EBA-e i Europske komisije kako bi se otvorio prostor za povećanje prekograničnog kreditiranja i bez toga da se prethodno mora uspostaviti depozitni jamstveni okvir.
“Počeli smo rad na tome što bi mogle biti mogućnosti izvan takvog okvira”, kazao je za Financial Times Michaud.
Zajednički europski okvir za osiguranje depozita dugo se smatra ključnim korakom za veću integraciju europskog bankovnog sustava. No, komentari Michauda upućuju da je ta ideja dobro zapela u političkim neslaganjima i da je potrebno istražiti alternative.
Doduše, Bruxelles je najavio kako u prvom tromjesečju iduće godine kani predstaviti detaljnu razradu revidirane i simplificirane depozitne jamstvene sheme kao dio šire reforme bankovnog sustava.
Središnja je zamisao da bi veće banke bile pokrivene europskim mehanizmom, a manje banke bi ostale predmetom nacionalnih sustava za jamstvo depozita, navode sugovornici upoznati s temom.
Likvidnosni mehanizam bi povezao dvije razine pri čemu bi ona europska bila dodatna zaštita za nacionalne sheme. Zasad je nejasno bi li ta veza značila samo privremenu likvidnost u krizi ili puno pokrivanje gubitaka ako banka propadne i domaći se jamstveni okvir ne pokaže dostatnim.
Zemlje kao što su Njemačka ili Nizozemska dugo vremena se opiru zajedničkom preuzimanju gubitaka.
Neke zemlje su zabrinute oko odvajanja većih banaka od ostatka bankovnog sustava smatrajući da bi to moglo učiniti nacionalno raspoloživa sredstva u garancijskom fondu, koji financiraju banke, nedostatnima.

Banke pak tvrde također već dulje vrijeme da nedostatak osiguranja depozita na razini EU-a sprečava prekogranične konsolidacije i rast jer nacionalni regulator nisu baš voljni dopustiti da novac slobodno kola između podružnica banaka u različitim zemljama članicama.
Bruxelles poručuje da ne bi trebalo sve svesti samo na izbor između zajedničkog pokrivanja gubitaka, likvidnosne potpore ili nikakvog napretka.
Europska komisija je prvi put predložila zajedničko osiguranje depozita još 2015. godine. Njemačka je tada tvrdila da bi takva shema poticala moralni hazard, odnosno rizično ponašanje banaka.
EBA sada misli da bi obvezivanje na financijsku brigu o podružnicama u drugim zemljama, što bi nadzirala regulatorna tijela, moglo biti korak naprijed.
Michaud smatra da ima dosta područja u kojima se može ojačati europsko bankovno integriranje, a koja nisu tako politički osjetljiva.
Po njegovim riječima, banke u EU-u gube tržišni udio u kreditima od nefinancijskih tvrtki na domaćem tržištu.
“Mislimo da je ovo sve pitanje veličine, kako za bankovno poslovanje s građanima tako i za ono s velikim klijentima, a to je sve postalo još akutnije zbog rastuće potrebe za ulaganjima banaka u umjetnu inteligenciju i druge nove tehnologije”, ocijenio je Michaud.
Pročitajte još:
Analiza Europske komisije pokazuje da pet najvećih američkih banaka drži 45 posto udjela u ukupnoj imovini banaka u toj zemlji dok u EU pet najvećih banaka zajedno posjeduje 31 posto.
Michaud je odbacio prigovore europskih banaka da imaju strože kapitalne zahtjeve od onih u SAD-u, no istodobno je najavio procjenu optimalne razine kapitala za banke u EU-u kako bi im se pružila veća izvjesnost oko te teme.













