Slijedi stroža regulacija igara na sreću

Ministar financija Marko Primorac u četvrtak je predstavio prijedlog izmjena Zakona o igrama na sreću, koji je upućen i u javno savjetovanje.

Želi se između ostalog dodatno onemogućiti rad nelegalnim priređivačima igara na internetu, a značajno su postrožene i odredbe po pitanju oglašavanja.

Ključne zakonske promjene se odnose na mjere za sprječavanje rada priređivača koji usluge nelegalno pružaju putem interneta, zatim na strožu regulacija poslovanja i oglašavanja priređivača igara na sreću, a tu su i nove mjere za društveno odgovorno priređivanje igara, usklađene s Nacionalnom strategijom djelovanja na području ovisnosti, kao i regulacija novih opcija igranja te nova pravila poslovanja u kontroliranim uvjetima, izvijestio je Primorac na konferenciji za medije u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK).

Kada je riječ o sprječavanju rada nelegalnih internetskih priređivača, trenutno se građanima sudjelovanje u igrama takvih priređivača priječi blokiranjem pristupa sadržaju tih subjekata, to jest njihove IP adrese. No, s obzirom da su subjekti pronašli načine kako izbjeći postavljena ograničenja, zakonskim izmjenama se predlaže uvođenje dodatne mjere blokiranja financijskih transakcija uplate u internet igre od strane pružatelja platnih usluga.

“Blokirat će se transakcija, čime će se onemogućiti igraču da uplati u bilo kakve igre koje subjekti priređuju nelegalno”, pojasnio je Primorac, dodajući da prijedlog uključuje i automatizaciju postupka blokiranja pristupa sadržaju tih internet stranica.

Kako se moglo čuti na predstavljanju prijedloga nove zakonske regulative, nelegalno priređivanje igara putem interneta predstavlja jedan od ključnih izazova, pri čemu je mahom riječ o subjektima koji se nalaze u inozemstvu, pa ih je teže kontrolirati i sprječavati u poslovanju. S takvim platformama je povezano i sudjelovanje maloljetnika u igrama na sreću, a također, država se suočava i s propuštenim prihodima i prihodima od naknada. Naravno, jedno od ključnih pitanja i izazova u ovoj sferi je i ono ovisnosti onih koji upražnjavaju igre na sreću.

Zabrana oglašavanja u tiskanim medijima, na javnim površinama …

Nadalje, stroža regulacija poslovanja i oglašavanja priređivača igara na sreću uključuje vremensko ograničavanje oglašavanja u elektroničkim medijima, što znači da će zabrana oglašavanja biti na snazi od 6 do 23 sata, uz iznimku oglašavanja 15 minuta prije, za vrijeme, te 15 minuta nakon sportskog događaja. Za one medije koji sportski sadržaj emitiraju od 0 do 24 sata vrijede ista ograničenja, pri čemu se iznimka odnosi samo na onaj sportski sadržaj koji prenose uživo.

Novim prijedlogom bit će zabranjeno oglašavanje bonusa radi poticanja na igranje, osim na internetskoj stranici licenciranog priređivača. U tiskanim medijima, pak, oglašavanje igara na sreću će biti općenito zabranjeno, neke su od novosti zakonskog prijedloga.

Također, prijedlogom se brani i oglašavanje igara na sreću na javnim površinama, a nastojat će se i smanjiti vanjska vidljivost prostora u kojima se takve igre priređuju. To uključuje smanjenje svjetlosnih efekata, zatamnjenje vanjskog izgleda prostora te ograničavanje veličine natpisnih ploča. Prema prijedlogu, od tih mjera će biti izuzeti hoteli s četiri ili više zvjezdica.

Odgovarajući na pitanja novinara, Primorac je rekao da se zakon u ovim izmjenama ne bavi udaljenošću objekata za igre na sreću i školskih ustanova. Također, kako se moglo čuti, prijedlogom zakonskih izmjena je regulirano oglašavanje, no ne i sponzorstva, što znači da će primjerice kladionice i dalje moći biti sponzori klubova te natjecanja, što je trenutno i slučaj u domaćem nogometu. 

Gubitak prava priređivanja igara na sreću…

Primorac je izvijestio da prijedlog u sferi društveno odgovornog priređivanja uključuje obaveznu identifikaciju svih igrača u zemaljskim poslovnicama. U praksi, trenutno se provjeravaju oni igrači za koje se sumnja da nisu punoljetni, dok će se po novim pravilima morati identificirati svi igrači pri ulasku u prostor, napomenuo je ministar.

Značajno se postrožava i regulativa kada je riječ o sankcijama za nepridržavanje mjera za društveno odgovorno priređivanje, pa se tako novim prijedlogom propisuje i gubitak prava priređivanja igara na sreću za prekršitelje, dok postojeći sustav u toj sferi ne predviđa sankcije.

Također, predlaže se i ujednačavanje postupka samoisključenja igrača i uspostavu registra isključenih igrača, pri čemu se Hrvatski zavod za javno zdravstvo zadužuje za uspostavu i vođenje registra isključenih igrača, a to zaduženje bi trebalo stupiti na snagu od 1. siječnja 2026. 

Zakon bi trebao donijeti novi saziv Hrvatskog sabora

Primorac je istaknuo da Vlada, a prije svega ministarstvo kojem je na čelu, na prijedlogu novog zakona radilo proteklih godinu dana, no nažalost, kako je rekao, izmjene nisu uspjele proći saborsku proceduru i biti izglasane u ovom sazivu Hrvatskog sabora. No, s obzirom na velik posao koji je odrađen, izmjene Zakona o igrama na sreću su danas puštene u postupak javnog savjetovanja, a Primorac se nada da će, kada se novi saziv Sabora konstituira nakon izbora, prijedlozi proći proceduru i biti izglasani. 

Uz tu napomenu, s prvim danom 2025. godine zakonske izmjene bi trebale stupiti na snagu. Nakon donošenja izmjena i dopuna zakona, napomenuo je ministar, doći će i do izmjena pripadajućih pravilnika, kao i izmjena Općeg poreznog zakona.

Naime, igre na sreću su, osim zakonom, regulirane i s osam pravilnika, a obuhvaćaju lutrijske igre, igre u casinima, igre klađenja te igre na sreću na automatima. Pritom, država izdaje licence za bavljenje tim djelatnostima.

Lanjski prihodi proračuna od poreza i naknada od igara na sreću 311 mln eura

Primorac je izvijestio da su lanjski prihodi državnog proračuna od poreza i naknada od igara na sreću iznosili 311 milijuna eura, a rastu iz godine u godinu, pri čemu su primjerice u 2022. iznosili 251 milijun eura.

Značajnim dijelom se ti prihodi koriste za pokrivanje raznih društveno značajnih aktivnosti, a Vladinom današnjom uredbom je za 2023. raspoređeno ukupno 118 milijuna eura. Najveći dio tog iznosa, 38,2 posto, ide za promicanje razvoja sporta, a sredstva će se koristiti i za druge namjene, primjerice borbu protiv ovisnosti, socijalne i humanitarne djelatnosti, zadovoljavanje potreba osoba s invaliditetom itd.