U Sjevernoj Makedoniji samo 2,75 posto potrošnje električne energije prošle je godine pokriveno uvozom, u usporedbi s preko 30 posto u 2021. godine, dok je rast instalirane snage solarnih elektrana bio 251 posto veći nego 2022. godine, pokazuju podaci Regulatorne komisije za energetiku i usluge u gospodarenju vodama i komunalnim otpadom (RKE) Sjeverne Makedonije.
Marko Bislimoski, predsjednik RKE, ponovio je ocjenu da je Sjeverna Makedonija postala jako zanimljiva za ulaganja u fotonaponske elektrane i dodao da je na pragu da postane energetski neovisna kada je u pitanju električna energija.
Ukupni kapaciteti za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora u Sjevernoj Makedoniji u posljednje dvije godine povećani su za ukupno 551,2 MW, prenosi balkangreenenergynews.com. Rast u 2023. godine iznosio je 399 MW, što je dva i pol puta više nego prethodne godine.
U 2022. godini RKE je izdao dozvole za 152,2 MW proizvodnih kapaciteta električne energije iz obnovljivih izvora, od čega 106,5 MW solarnih elektrana.
Hrvatska iskustva
Prema najnovijim podacima, u 2023. godini kapaciteti solarnih elektrana u području Jadranske regije dostigli su 2,3 gigavata, dok su kapaciteti vjetroelektrana iznosili 1,9 gigavata. To predstavlja porast od 687 odnosno 455 posto u usporedbi s kapacitetima prije deset godina.
Unatoč velikom napretku, potencijal obnovljivih izvora energije u Jadranskoj regiji još uvijek nije u potpunosti iskorišten. Međutim, tvrtke koje su se odvažile ulagati u OIE pokazuju financijsku isplativost takvih projekata. To je rezultat državnih poticaja, jeftinijih investicija i atraktivnih povratnih ulaganja.
Ako je suditi po podacima ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, trendovi u Hrvatskoj se mijenjaju te poredeći 2022. i 2023. godinu, broj solarnih elektrana se povećao, i to za 380 posto, rekao je za naš portal tijekom Re-Source konferencije državni tajnik ministarstva gospodarstva i održivog razvoja RH, Ivo Milatić.
„U posljednje vrijeme značajan je porast instaliranja solarnih elektrana u obiteljskim kućama a posebno po tvrtkama. Činjenica je da smo mi samo 2018. godine, kada smo napravili prvi Pravilnik za instalaciju samoopskrbe odnosno samoproizvodnje imali u cijeloj zemlji uključujući i samostojeće elektrane 55 megavata instaliranih solarnih kapaciteta. Danas imamo više od 700. Oko 600 megavata od ovog broja je instalirano po obiteljskim kućama i halama tvrtki. Ove godine zasigurno očekujemo i 500 megavata solarnih elektrana. To nam govori da je solarizacija Hrvatske počela i da je nezaustavljiva“, rekao je Milatić za Financije.hr.
Primjerice, obnovljivi izvori energije su tijekom veljače proizveli više električne energije od termoelektrana na fosilna goriva, i to za 11 gigavata po satu (GWh) više, objavila je udruga Obnovljivi izvori energije Hrvatska (OIEH).
Pročitajte još:
Hidroelektrane su imale dominantnu ulogu u proizvodnji električne energije – 612 GWh, odnosno 41,2 posto uz punjenje akumulacija od 71 GWh. Ostali OIE su ponovno zauzeli drugo mjesto (302 GWh, odnosno 20,7 posto) ispred neobnovljivih (301 GWh, 20,3 posto), ispred NE Krško (243 GWh, 16,3 posto) i planiranog uvoza (29 GWh, odnosno dva posto).
