Singapur želi dodatno ojačati svoju poziciju u globalnoj industriji poluvodiča, no premijer Lawrence Wong upozorava da ambicije zemlje sve više ograničava njezina veličina.
Prošlog mjeseca Wong je predstavio projekt spajanja nekoliko manjih otoka u veću površinu dobivenu nasipavanjem, koja bi trebala podržati novu generaciju industrija, uključujući naprednu proizvodnju.
Iako je Singapur najpoznatiji kao trgovačko i financijsko središte, posljednjih desetljeća izgradio je i važnu ulogu u proizvodnji čipova. Danas proizvodi oko deset posto svjetskih poluvodiča i oko petinu opreme koja se koristi u njihovoj proizvodnji, dok industrija čipova čini gotovo sedam posto singapurskog BDP-a.
Nova ulaganja dodatno jačaju industriju
Najnoviji primjer je VisionPower Semiconductor Manufacturing Company, zajedničko ulaganje tajvanskog Vanguarda i nizozemskog NXP-a, koji je otvorio novu tvornicu vrijednu 7,8 milijardi dolara.
Predsjednik VSMC-a Leuh Fang rekao je da kompanija, zbog snažne potražnje, razmatra i izgradnju druge tvornice u Singapuru.
Singapursko gospodarstvo ove godine snažno podupiru čipovi i druga područja napredne proizvodnje, od medicinskih uređaja i zrakoplovnih komponenti do specijalnih kemikalija. Posebno velik poticaj dolazi od globalnog razvoja umjetne inteligencije, koji povećava potražnju za poluvodičima.
Izvoz elektronike u kolovozu porastao je 132 posto na godišnjoj razini, dok su isporuke osobnih računala, uključujući serverske sustave za podatkovne centre, skočile 238 posto.
Između 2022. i 2025. Singapur je privukao više od 23,5 milijardi dolara ulaganja u industriju poluvodiča. Među kompanijama koje ondje imaju proizvodne pogone nalaze se Micron, Infineon, Siltronic i UMC, dok je Applied Materials u lipnju otvorio kampus vrijedan 500 milijuna dolara.
AI boom donosi rast, ali i geopolitički rizik
GlobalFoundries, jedan od najvećih proizvođača čipova u Singapuru, godišnje proizvodi oko 1,25 milijuna silicijskih ploča i zapošljava 4.300 ljudi.
Velik dio proizvodnje namijenjen je elektronici široke potrošnje i podatkovnim centrima, dok se procjenjuje da se čak 40 posto čipova proizvedenih u Singapuru koristi u automobilima.
Međutim, rast industrije donosi i sve veće geopolitičke rizike.
U ožujku je američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer pokrenuo istragu protiv više zemalja zbog navodnog prekomjernog industrijskog kapaciteta. Među sektorima na koje je Washington posebno ukazao nalaze se i singapurska industrija mikročipova i elektroničke opreme.
Istraga još nije zaključena, ali bi mogla rezultirati dodatnim carinama na robu proizvedenu u Singapuru.
Istodobno, zemlja je pod pritiskom Washingtona da osigura da napredni američki čipovi ne završavaju u Kini.
Singapur se tako sve češće nalazi između SAD-a i Kine, pri čemu mora dokazivati poštovanje američkih izvoznih ograničenja, a istodobno zadržati Kinu kao jedno od svojih ključnih gospodarskih tržišta.
Zemlje regije nude jeftiniju alternativu
Singapur pokušava privući globalne tehnološke kompanije još od 1960-ih, kada je američki National Semiconductor bio među prvim velikim proizvođačima koji su ondje otvorili pogon.
Kasnije je zemlja pokušala izgraditi i vlastitog nacionalnog proizvođača čipova kroz Chartered Semiconductor Manufacturing, osnovan 1987. godine. Kompanija se ipak nije uspjela nametnuti protiv tajvanskih konkurenata te je 2009. prodana GlobalFoundriesu.
Danas Singapur ponovno ima snažnu poziciju, osobito nakon pandemije, kada su proizvođači čipova počeli tražiti dodatne proizvodne lokacije kako bi smanjili ovisnost o pojedinim regijama.
No visoki troškovi i nedostatak radne snage ostaju trajni problem za zemlju sa samo oko šest milijuna stanovnika.
Singapur može privući kvalitetan kadar iz okolnih država većim plaćama, ali istodobno teško konkurira susjedima poput Malezije i Vijetnama kada je riječ o cijeni zemljišta i rada.
Posebno je važna konkurencija malezijske savezne države Johor, udaljene manje od dva kilometra od Singapura, gdje su zemljište i radna snaga jeftiniji.
Nedostatak prostora postaje strateško pitanje
Singapur je površinom otprilike upola manji od šireg područja Londona, zbog čega je prostor već desetljećima jedan od njegovih najvećih razvojnih problema.
Pročitajte još:
Plan spajanja manjih otoka trebao bi upravo zato otvoriti novi prostor za industrijsku ekspanziju, slično kao što je ranije proširen otok Jurong, danas jedno od glavnih singapurskih središta petrokemijske industrije.
Ako želi zadržati zamah u industriji čipova i naprednoj proizvodnji, Singapur će morati rješavati problem prostora jednako agresivno kao što je dosad rješavao pitanje kapitala, tehnologije i talenata.
