Šesti paket mjera – kupovanje birača ili potreba u kriznim vremenima

O efikasnosti šestog paketa mjera Vlade RH pomoći stanovništvu i gospodarstvu, vrijednom 503 milijuna eura – različitog su mišljenja sindikalisti i ekonomisti.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, rekao je u emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kako je osnovni parametar za donošenje novog paketa mjera kontinuitet politike Vlade da u vremenima krize ponudi odgovor. Tvrdi da novi paket pomoći nema veze s činjenicom da se nalazimo u predizbornom vremenu.

„Ovo je superizborna godina, ali ovo nije nikakva novost. Ovo je šesti paket politike kontinuiteta da se gospodarstvo i svi naši sugrađani zaštite od inflacije koja je prisutna od 2020. Kada govorimo o paketu za umirovljenike, tu je kontinuitet još veći, tako da ovo nije šesti nego osmi paket. S ovim paketom htjeli smo da svima bude jasno po kojim će uvjetima gospodarstvo poslovati sljedećih šest mjeseci, ali isto tako da svi naši sugrađani budu zaštićeni po istim cijenama koje je Vlada i do sad omogućavala, to su povlaštane cijene električne energije, plina, toplinarstva.“, kazao je Piletić u emisiji Hrvatskog radija.

Dugogodišnji sindikalist pozdravio državni intervencionizam

„Treba jasno reći da su, bez obzira što statistike pokazuju značajan rast plaća, pa i mirovina, cijene vrtoglavo rasle upravo na onim područjima koja čine najveći udar na kućanstvo. Znamo koliko su male mirovine u Hrvatskoj, znamo koliko je teško u umirovljenicima. Ako pogledamo zadnji podatak o plaćama, vidjet ćemo da je medijalna neto plaća 1005 eura. Dakle, negdje oko 840 tisuća plaća u Hrvatskoj kreće se od raspona minimalne plaće pa do te medijalne plaće.“, rekao je sindikalist Krešimir Sever.

Iako inflacija usporava, Sever je istaknuo da znatno snažnije rastu cijene hrane nego što je ukupna stopa inflacije. 

Ekonomist pozvao na dugoročna rješenja i manje uplitanje u tržište

Ekonomist Boris Podobnik naglasio je pak da je iz perspektive ekonomske teorije takve mjere pametno donositi na kraće vrijeme, na primjer na pola godine do godinu dana. Kod nas to traje više od dvije godine te smatra da se možda ne radi o najboljem rješenju.

„Puno bi bilo bolje da država dugoročno rješava probleme, ali na primjer da poveća efikasnost državnog sektora, jer kad bi se povećala efikasnost državnog sektora, onda bi se možda manje trebalo uplitati.“, istaknuo je.

Dodao je kako je najgore što se svakom novom mjerom ukida tržište. Što se tiče ograničavanja cijena, Podobnik je rekao kako te mjere sigurno više uništavaju malo i srednje poduzetništvo nego veliko.