Europska komisija nije raspolagala učinkovitim alatima za nadzor napretka u transportnom sektoru na Zapadnom Balkanu oslanjajući se na međunarodne financijske institucije, što je onda dovelo do otpuštanja financijskih sredstava izvan okvira predviđenih okončanjem pojedinih radnji.
Tako barem ocjenjuju europski revizori nakon analize provedbe investicijskog okvira dosad vrijednog 527 milijuna eura koji je osmišljen kako bi se prometno bolje povezale zemlje Zapadnog Balkana s Europskom unijom (EU).
Taj investicijski okvir pokrenut je prije više od deset godina, a Europski revizorski sud je zaključio da je malo vjerojatno da će područje Zapadnog Balkana dovršiti planiranu transportnu mrežu do roka predviđenog za 2030. godinu.
Prema procjeni tog suda, u EU-u još uvijek manjka pouzdani uvid u to jesu li projekti koji se financiraju europskim novcem završeni na vrijeme i u okviru predviđenog proračuna.
Nalazi se odnose na razdoblje između 2015. i sredine prošle godine. U tom razdoblju Europska komisija je otpustila spomenutih 527 milijuna eura. Revizori su analizirali stanje koje se odnosi na 12 projekata cestovne, željezničke i vodne infrastrukture vrijednih 341,6 milijuna eura. Od toga su četiri na području Bosne i Hercegovine, po tri u Sjevernoj Makedoniji i Srbiji te dva na Kosovu.
Zaključci otvaraju neugodna pitanja oko kvalitete nadzora jednog od strateških investicijskih programa EU-a na Zapadnom Balkanu koji se smatra ključnim u kontekstu politike proširenja.
“U smislu proširenja, dobro razvijena infrastruktura je korak naprijed prema ispunjavanju kriterija za članstvo. Prometni projekti na Zapadnom Balkanu napreduju presporo kako bi se ostvarilo povezivanje tog područja s EU-om u ovom desetljeću”, izjavila je članica suda zadužena za izvješće Laima Andrikiene.
Po njezinim riječima, kako prenosi Euronews, Europska bi komisija trebala poboljšati izbor, nadzor i održivost projekata te povećati vidljivost prometnih projekata u toj regiji financiranih europskim novcem.
Bruxelles nerijetko isplati alocirani novac koji nadilazi napredak u pojedinim projektima čime slabi vlastitu sposobnost korištenja financiranja kao poluge kako bi se osiguralo ispunjavanje predviđenog hodograma, ocjenjuju revizori.
Štoviše, revizori su utvrdili da se Europska komisija uvelike oslanjala na međunarodne financijske institucije u nadzoru projekata, pa preporučuju Bruxellesu da od tih institucija traži pružanje podataka o tome na koji način vrše svoje procjene i ublažavaju rizike u provedbi.
Smatraju da se informacije dostavljaju sa zakašnjenjem, da se o kašnjenjima u provedbi projekata ne izvještava na odgovarajući način te da sustav nadzora ne pruža cjelovitu sliku stanja na terenu.
Svaki projekt koji je Europski revizorski sud analizirao kasni, a neki i više od dvije godine.
Od 43 odobrene bespovratne investicijske tranše samo šest ih je do sredine prošle godine privedeno kraju.
Pročitajte još:
Zanimljivo je i to da kod nekih dovršenih infrastrukturnih projekata postoji rizik od nedovoljne iskorištenosti jer prometne poveznice koje financiraju drugi donatori nisu dovršene.
Europski revizorski sud ne može nametnuti novčane sankcije, pokrenuti sudske postupke protiv pojedinaca ili prisiliti institucije na promjenu politike. Primarna mu je zadaća upozoriti na nepravilnosti ili sumnje u prevaru u korištenju europskoga novca.
