Otkad je američki predsjednik Donald Trump preuzeo dužnost prošle godine, Washington i Bruxelles sukobljavaju se oko trgovine, podrške Ukrajini i vojnih izdataka. Sada postoji novo bojno polje: Zapadni Balkan. Jedinstveno pozicionirane na raskrižju interesa EU i SAD-a, kao i ruskog i kineskog utjecaja, zemlje u regiji privukle su pozornost svjetskih supersila, započevši utrku za iskorištavanje svog statusa u nastajanju, ranjivosti i slabih gospodarstava.
Američki investitori nedavno su investirali u brojene energetske projekte u Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, zemljama koje žele okončati svoju ovisnost o ruskim opskrbama.
„Predsjednik Trump otvara novo doba suradnje s južnom, srednjom i istočnom Europom“, rekao je američki ministar energetike Chris Wright novinarima na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku u Hrvatskoj.
Sukob interesa istaknut je prošli tjedan kada su Sjedinjene Države uložile najviše novca u Zapadni Balkan u posljednjih nekoliko godina, sklopivši nekoliko ugovora vrijednih milijarde o izvozu plina i razvoju umjetne inteligencije u Albaniji, Bosni i Hrvatskoj. Središnji dio je projekt plinovoda Južna interkonekcija između Bosne i Hrvatske, vrijedan 1,5 milijardi dolara, koji će povezati Bosnu i Hercegovinu s hrvatskim terminalom za ukapljeni prirodni plin na otoku Krku i širim paneuropskim plinskim mrežama.
Bosni je potrebno da se stvari pokrenu, i to brzo. Trenutno je u potpunosti ovisna o ruskim fosilnim gorivima uvezenim putem plinovoda Turski tok.
Ključno je da je terminal na Krku glavni kanal američkog ukapljenog prirodnog plina (LNG) na europski kontinent, a sporazum, koji su potpisale i Sjedinjene Države, osigurat će da još više američke energije stigne u regiju. Čini se da se balkanske zemlje okreću Sjedinjenim Državama nakon godina neuspjeha u osiguravanju financiranja koje im je potrebno od Europe.
„Niska ulaganja dugo muče Balkan“, prema Davidu J. Kostelanciku, nerezidentnom višem suradniku Programa demokratske otpornosti pri Centru za analizu europske politike (CEPA), koji kaže da „energetska sigurnost u jugoistočnoj Europi više nije periferno ekonomsko pitanje – to je ključna briga američke nacionalne sigurnosti.“ „Usredotočivanjem na diplomatski angažman i olakšavanjem financiranja… SAD može potaknuti ulaganja u energetski sektor koji povećava konkurentnost i osigurava sigurnost, uključujući mehanizme kibernetičke sigurnosti i provjere ulaganja koji otkrivaju pokušaje zlonamjernih aktera da steknu utjecaj.”
I Bruxelles i Washington podržavaju odvajanje Balkana od ruske energetske pupčane vrpce. No energetska politika sada se miješa u utrku za utjecaj, suprotstavljajući dva glavna grada jedan drugome. Kako bi utrla put sporazumu o plinovodu, Bosna je izmijenila zakonodavstvo i odredila privatnu američku tvrtku, AAFS Infrastructure and Energy, kao glavnog investitora.
Novi zakon značio je da nema otvorenog natječaja, što je razljutilo Bruxelles i navelo Transparency International da upozori na stvaranje „opasnog presedana“. Dužnosnici u Bosni također kažu da njihov dogovor s američkim investitorima dolazi u pokušaju da se pomogne u ostvarenju cilja samog bloka da zaustavi sav uvoz ruske energije do 1. siječnja 2028.
To je težak zadatak za Bosnu, koja nema vlastitu proizvodnju plina i u potpunosti je ovisna o Rusiji, koja joj godišnje isporučuje 225 milijuna kubičnih metara plina. S obzirom na to da se izgledi za članstvo u EU čine dalekima, čini se da je Bosna odlučila ignorirati upozorenje Europe da “pažljivo razmotri svoje obveze” prilikom potpisivanja ugovora o energetskim projektima i da nastavi s američkim ulaganjima.
Bosna se čak pridružila američkoj inicijativi za jačanje opskrbe energijom u regiji, a ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković rekao je za Balkanski servis RFE/RL-a da je “to ekonomski značajno za zemlju”. Američki ekonomski interes u regiji dodatno je potaknut usvajanjem „Zakona o demokraciji i prosperitetu Zapadnog Balkana“ od strane Kongresa u veljači, koji, između ostalog, obvezuje Sjedinjene Države na intenziviranje gospodarske suradnje.
Prošlog tjedna, glavni grad Kosova, Priština, bio je domaćin Američke investicijske konferencije s ciljem privlačenja američkih tvrtki za ulaganje u brojne projekte, poput novog autobusnog kolodvora i bolnice u gradu, izgradnje obilaznice i više objekata sportske infrastrukture.
Američka investicijska grupa Pantheon Atlas potpisala je pismo namjere sa svojim lokalnim partnerom Končar o izgradnji centra za razvoj i podatke umjetne inteligencije vrijednog 58 milijardi dolara u središnjoj Hrvatskoj sljedeće godine s planiranim kapacitetom električne energije od milijardu gigavata.
Pročitajte još:
U međuvremenu, Albanija je u Tirani potpisala 20-godišnji okvirni sporazum o opskrbi američkog uvoza LNG-a, vrijedan 6 milijardi dolara, kojim se lokalnog dobavljača energije Albgaz povezuje s američkom tvrtkom Venture Global i grčkom tvrtkom Aktor. Dužnosnici su dodali da, iako je trenutni fokus na Albaniji, Bosni i Hrvatskoj, postoji snažan osjećaj da je ova nova politika zamišljena kao regionalna.
Srbija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora smatraju se logičnim sljedećim koracima ako se početni projekti održe, posebno dok Washington pokušava izgraditi integriraniji energetski i digitalni koridor diljem Zapadnog Balkana.
