Široki savez poslovnih udruga i skupina civilnog društva pritišće Europsku komisiju da u javnu nabavu unese kao obvezatan kriterij zahtjeve koji su vezani za niskougljične proizvode čime bi se zapravo taj segment tržita uključio u europsku industrijsku strategiju.
Riječ je o ukupno 26 udruga i organizacija koje predstavljaju više od 11.500 tvrtki.
Revizija pravila o javnoj nabavi u Europskoj uniji (EU) se očekuje u prvoj polovici rujna.
U pismu poslanome u Bruxelles ovoga tjedna potpisnici ističu da javna tijela troše svake godine 2,5 bilijuna eura na javnu nabavu što odgovara 16 posto bruto društvenog proizvoda EU-a.
Pritom napominju da EU ne koristi tu činjenicu dovoljno snažno kako bi stvorio potražnju za čistom tehnologijom i proizvodima. Drugim riječima, navode, nastaje raskorak jer se od tvrtki traži dekarbonizacija iako tržište ne favorizira uvijek one koji ozbiljno krenu tim smjerom.
“Javna nabava ima potencijal poslati jasne signale tržištu podupirući razvoj održivijih tehnologija i proizvodnih procesa. Taj potencijal koristi se tek djelomično”, prenosi iz pisma Euronews.
Potpisnici smatraju da se javna nabava previše oslanja na najnižu cijenu dok se zeleni kriteriji često primjenjuju prema nahođenju i vrlo neujednačeno u različitim državama članicama. To spriječava da taj segment tržišta pošalje pouzdan tržišni signal europskoj industriji.
“Kada bi vlade sustavno davale prednost čišćem čeliku, građevinskom materijalu, tehnologijama i drugim proizvodima, dobavljači bi imali puno veći motiv ulagati u dekarbonizaciju”, argument je koji navode autori pisma.
Ono dolazi u trenutku kada donositelji odluka u EU raspravljaju o zakonu o ubrzavanju industrijske proizvodnje kako bi se dala prednost proizvodima napravljenim u Europi naspram onih iz SAD-a i Kine.
Potpisnici smatraju da je vrijeme da se umjesto kriterija najniže cijene uvede model koji omogućava da se razmatra više faktora pri odluci, a jedan bi bio i opseg ugljičnih emisija.
Pritom predlažu da se pravila nabave vežu za već postoje klimatske mehanizme kao što je mehanizam za ugljičnu prilagodbu na granicama (CBAM) čime se otklanja rizik od dodatnog administrativnog tereta izvješćivanja za tvrtke.
Pročitajte još:
“Sa ciljem olakšavanja provedbe na tržištu i osiguranja zakonske izvjesnosti te radi sprečavanja fragmentacije ti zahtjevi za javnu nabavu bi trebali biti uvedeni postupno te bi trebali biti strukturirani oko jasne razlike između obveznih minimalnih kriterija kao praga i dodatnih nagradnih kriterija koji bi potaknuli snažnije usklađivanje i stalnu inovaciju”, poručuje se u pismu.
Također se u zahtjevu prema Bruxellesu traži da pravila nabave spriječe da ugovore za javne poslove dobiju dobavljači koji se oslanjaju na loše radne uvjete ili kršenja prava u radnom procesu uzduž dobavnog lanca.
