Stambeno i potrošačko kreditiranje stanovništva, odnosno ukupni krediti nastavili su snažno rasti, dok je kreditiranje poduzeća bilo prigušeno, kao i u lipnju, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB), dostavljeni našem portalu.
Ukupni krediti nastavili su rasti i u srpnju, i to za 246 milijuna eura razmjerno snažnim intenzitetom, kao i proteklih mjeseci.
Pritom su stambeni krediti zabilježili najsnažniji rast u proteklih godinu dana – 158 milijuna eura, odražavajući novi krug dodjele državnih subvencija za stambene kredite, a snažno su porasli i gotovinski nenamjenski krediti – za 67 milijuna eura. U segmentu kredita nefinancijskim poduzećima, porasli su krediti za investicije i, u manjoj mjeri – krediti za obrtna sredstva. No, istodobno su se smanjili krediti za turizam, faktoring i udjeli u sindiciranim kreditima, što je prigušilo ukupan porast kredita poduzećima.
Na godišnjoj se razini rast kredita stanovništvu nastavio ubrzavati, sa 6,6 posto u lipnju na 6,9 posto u srpnju (na osnovi transakcija), pri čemu se nastavilo ubrzavanje rasta i gotovinskih nenamjenskih kredita (sa 6,3 posto na 6,8 posto) i stambenih kredita (s 9,2 posto na 9,5 posto).
Krediti poduzećima u srpnju su usporili godišnji rast (s 13,5 posto na 10,8 posto), što je dovelo do usporavanja rasta ukupnih kredita s 9,2 na 8,2 procenta.
Snažan sezonski porast ukupnih domaćih depozita u srpnju nije znatnije utjecao na tendenciju usporavanja godišnje stope njihova rasta započetu početkom ove godine, nakon uvođenja eura.
Očekivani dobri financijski rezultati glavnog dijela turističke sezone potaknuli su u srpnju snažan sezonski rast ukupnih domaćih depozita, ponajprije kućanstava i poduzeća. Ipak, na godišnjoj se razini njihov rast usporio, što se uglavnom može povezati sa specifičnim činiteljima koji su povećali depozite u drugoj polovini protekle godine.
Ukupni depoziti tako su u srpnju porasli za 1,5 milijardi eura, od čega prekonoćni depoziti za milijardu, a oročeni depoziti pola milijarde eura. Najviše su porasli prekonoćni depoziti kućanstava, zatim nefinancijskih poduzeća, a slabije su rasli i prekonoćni depoziti ostalih financijskih institucija.
Pročitajte još:
Na godišnjoj su razini, priopćeno je za Financije.hr iz HNB-a, ukupni domaći depoziti ipak usporili rast – s 5,8 u lipnju na 5,2 posto u srpnju, (na osnovi transakcija) zbog izraženijeg rasta u istom mjesecu prethodne godine. Naime, sredinom prošle godine zabilježeno je znatno zaduživanje poduzeća nakon rasta cijena sirovina i energenata, kao i jačanje priljeva gotovine u banke uoči uvođenja eura.
Promatrano sektorski, depoziti nefinancijskih poduzeća i stanovništva usporili su rast na godišnjoj razini s 8,2 posto u lipnju na 5,4 posto u srpnju, odnosno sa 7,4 posto u lipnju na 7,2 posto u srpnju.
