Za mnoge radnike u Hrvatskoj radni dan ne završava odlaskom s posla. Tada tek počinje borba s umorom, manjkom vremena i osjećajem da za sve ono što život čini životom jednostavno više nemaju dovoljno energije. Nakon osam sati rada, putovanja do kuće, obiteljskih obaveza i svakodnevnih sitnica, privatno vrijeme često se svede na nekoliko sati iscrpljenog odmora – ili tek na čekanje novog radnog dana.
Posao tako ne zauzima samo najveći dio dana, već nerijetko i ono malo energije koje bi trebalo ostati za partnera, djecu, prijatelje, hobije ili vrijeme za sebe. Mnogi vikend više ne doživljavaju kao priliku za uživanje, već kao nužan oporavak od radnog tjedna.
Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka poznata po brendu MojPosao, provela je istraživanje u kojem je sudjelovalo više od 300 ispitanika, a u fokusu je bilo pitanje koliko energije zaposlenima ostaje nakon posla.
Gotovo četvrtina ispitanika, njih 23 posto, navela je da su nakon posla potpuno iscrpljeni i da nemaju energije za privatni život. Dio ispitanika naveo je da na poslu provodi više od 12 sati dnevno, neki ističu da rade posao za dvoje, a jedan je svoje stanje kratko opisao kao ‘totalku’, piše u objavi na stranici MojPosao.
Oko 37 posto ispitanika tvrdi da im nakon posla ostaje energije jedva za osnovne stvari, odnosno samo za obaviti nužne kućanske poslove, istuširati se, pojesti nešto i odmoriti.
No neki su naveli, njih 29 posto, da nakon posla imaju energije, ali puno manje nego što bi htjeli. Kod njih je privatni život često ograničen umorom i smanjenim kapacitetom za aktivnosti, ali ga ipak imaju.
Samo je svaka deseta osoba (11 posto) navela da nakon radnog dana ima dovoljno energije za sve što želi. Dio njih u poslu pronalazi motivaciju i zadovoljstvo, a drugi pak poručuju da energiju za privatni život jednostavno moraju sačuvati, bez obzira na posao.
Da problem nije samo u umoru nakon radnog vremena, pokazuju i rezultati drugog istraživanja tvrtke Alma Career Croatia. Prema istraživanju provedenom 2025. godine na više od 1.000 ispitanika, čak 78 posto hrvatskih radnika barem je jednom doživjelo burnout, odnosno potpunu fizičku, emocionalnu i mentalnu iscrpljenost povezanu s dugotrajnim stresom i preopterećenjem na poslu.
Oko 61 posto zaposlenih navelo je da stres često osjećaju, dok je kod 31 posto ispitanika on prisutan neprestano.
Tada je čak 85 posto ispitanika navelo da se kući vraćaju iscrpljeni, bez energije za aktivnosti izvan posla, a 60 posto ih je priznalo da odustaju od hobija i slobodnih aktivnosti. Na ozbiljnost situacije upućuje i Gallupovo istraživanje State of the Global Workplace.
Prema podacima iz 2025. godine, samo 32 posto zaposlenih u Hrvatskoj procjenjuje da im život općenito dobro napreduje, dok je europski prosjek 49 posto. Istodobno je 31 posto zaposlenika navelo da je prethodnog dana doživjelo mnogo stresa, a devet posto ih je iskusilo veliku ljutnju.
Otkrili su i da je samo sedam posto zaposlenika angažirano na poslu, što je jako malo u usporedbi s europskim regionalnim prosjekom od 12 posto i globalnim prosjekom od 20 posto.
Pročitajte još:
Dakle, podaci ovih istraživanja pokazuju da umor hrvatskih radnika nije samo posljedica napornog radnog dana, već sve ozbiljniji problem koji zadire u kvalitetu privatnog života. Posao bi trebao biti dio života, a ne njegov sadržaj koji ostavlja premalo prostora za sve ostalo.
Briga o dobrobiti zaposlenika zato nije samo odgovornost radnika da čuvaju vlastitu energiju, već i važan zadatak poslodavaca koji žele stvoriti zdravo i održivo radno okruženje u kojem će zadovoljni zaposlenici biti motiviraniji i angažiraniji na poslu.
