Europska unija od 3. rujna više ne dopušta uvoz niza proizvoda životinjskog podrijetla iz Brazila jer ta zemlja nije pružila dovoljna službena jamstva da u proizvodnji poštuje europska pravila o uporabi antimikrobnih lijekova. Mjera najviše pogađa izvoz govedine i piletine, a prema izračunu Reutersa, odnosi se na brazilski izvoz vrijedan oko 1,84 milijarde dolara godišnje.
Od toga je govedina u 2025. činila 1,05 milijardi dolara, a pileće meso 763 milijuna dolara. Brazil je najveći svjetski izvoznik i govedine i piletine, pa se zabrana ne tiče samo brazilskih proizvođača nego i jednog od važnijih izvora opskrbe europskog tržišta.
Riječ je o primjeni novih europskih pravila za suzbijanje antimikrobne rezistencije. Europska komisija navodi da treće zemlje koje žele izvoziti životinje i proizvode životinjskog podrijetla u EU ne smiju koristiti antimikrobna sredstva za poticanje rasta ili povećanje prinosa, niti određene antimikrobne lijekove koji su u Uniji rezervirani za liječenje ljudi. Ta se pravila na proizvođače u EU-u primjenjuju od 2022., a od 3. rujna 2026. proširena su i na uvoz.
Važna je pritom razlika: zabrana nije uvedena zato što su u konkretnim pošiljkama brazilskog mesa pronađene nedopuštene tvari. Reuters navodi da je problem u tome što EU smatra da Brazil nije pružio dovoljna službena jamstva o sustavu kontrole.
Brazil daje više od četvrtine uvezene govedine
Koliko je Brazil važan europskom tržištu vidi se iz službenih podataka Europske komisije, odnosno DG AGRI-ja.
EU je u 2025. iz Brazila uvezao 119.637 tona govedine, mjereno u ekvivalentu mase trupa. To je 36,6 posto više nego 2024., kada je uvoz iznosio 87.603 tone. Brazil je time osiguravao 26,5 posto ukupnog uvoza govedine iz zemalja izvan EU-a.
Još je veći udio brazilskog mesa kod peradi. Prema podacima Komisije, EU je tijekom 2025. iz Brazila uvezao 286.936 tona proizvoda od peradi, što je predstavljalo oko 32 posto ukupnog uvoza peradi iz trećih zemalja. Brazil je bio uvjerljivo najveći pojedinačni dobavljač, ispred Ukrajine sa 194.484 tone, Velike Britanije sa 190.086 tona i Tajlanda sa 157.446 tona.
Pritisak na tržište govedine mogao bi biti veći i zato što je europska ponuda već ograničena. Komisija je u srpnju objavila da je proizvodnja govedine u EU-u u prva četiri mjeseca 2026. smanjena 2,2 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Istodobno je uvoz u prva tri mjeseca porastao 27,6 posto, a samo iz Brazila u tom je razdoblju stiglo 43.266 tona, čak 65,3 posto više nego godinu prije.
Hrvatska iz Brazila izravno uvozi relativno malo
Za Hrvatsku je priča nešto složenija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je tijekom 2025. iz Brazila uvezla robe u ukupnoj vrijednosti 18,139 milijuna eura, naspram 20,509 milijuna eura godinu prije. Uvoz je tako smanjen 11,6 posto. Istodobno je hrvatski izvoz u Brazil snažno porastao, sa 7,167 na 20,195 milijuna eura.
Tih 18,1 milijun eura, međutim, nije podatak o uvozu mesa, nego vrijednost cjelokupnog hrvatskog robnog uvoza iz Brazila.
Štoviše, ni taj bilateralni podatak ne govori koliko proizvoda brazilskog podrijetla u konačnici završava u Hrvatskoj. DZS objašnjava da se kod uvoza iz trećih zemalja podaci vode prema zemlji podrijetla, ali se roba koju Hrvatska prima iz druge članice EU-a u Intrastatu iskazuje prema zemlji otpreme.
To znači da se, primjerice, brazilsko meso koje je prvo uvezeno i ocarinjeno u Nizozemskoj, a zatim poslano u Hrvatsku, u hrvatskoj statistici primitaka može pojaviti kao roba pristigla iz Nizozemske.
Upravo zato učinak zabrane na Hrvatsku nije najbolje mjeriti samo izravnim hrvatsko-brazilskim prometom. Ako s europskog tržišta nestane velik dobavljač koji je osiguravao četvrtinu extra-EU uvoza govedine i gotovo trećinu uvoza peradi, posljedica se može prenijeti preko cijena i dobavljačkih lanaca unutar cijele Unije.
Hrvatska povećava proizvodnju peradi, govedine mnogo sporije
Hrvatska je pritom prošle godine povećala domaću proizvodnju, ali vrlo različitim tempom ovisno o vrsti mesa.
Prema DZS-u, bruto domaća proizvodnja peradi u 2025. iznosila je 101.864 tone, odnosno čak 15,1 posto više nego godinu prije. Bruto domaća proizvodnja goveda iznosila je 47.633 tone i povećana je samo 1,7 posto, dok je proizvodnja svinja pala 12,1 posto, na 115.236 tona.
Kod govedine je zanimljiv i aktualniji cjenovni signal. DZS-ovi indeksi cijena u poljoprivredi pokazuju da su u drugom tromjesečju ove godine cijene goveda bile 12,1 posto više nego u istom razdoblju 2025., dok su cijene peradi porasle samo 0,8 posto.
Nestanak velikog brazilskog dobavljača tako dolazi u trenutku kada je govedina na europskom tržištu već pod cjenovnim pritiskom.
Brazil prijeti protumjerama
Brazil se s europskom odlukom ne miri. Associated Press izvijestio je da je brazilsko Ministarstvo poljoprivrede najavilo mogućnost recipročnih mjera ne bude li pronađeno zadovoljavajuće rješenje. Brazil je pritom jedina članica Mercosura pogođena aktualnom suspenzijom.
Pročitajte još:
Reuters navodi da inspektori Europske komisije upravo ovog tjedna provjeravaju brazilske sustave proizvodnje peradi i meda. Ne očekuje se, međutim, neposredna odluka jer inspektori najprije trebaju završiti izvješće. Brazilska peradarska industrija nada se bržem rješenju zato što proizvodni ciklus pilića traje oko 42 dana, pa se usklađenost s pravilima može dokazati znatno brže nego kod goveda, koja do tržišne zrelosti trebaju više od dvije godine.
Za hrvatske potrošače bit će nakon svega važno koliko će brzo europski kupci moći zamijeniti gotovo 120 tisuća tona brazilske govedine i gotovo 287 tisuća tona peradi drugim dobavljačima. Ako se ta rupa ne popuni bez povećanja nabavnih cijena, zabrana brazilskog mesa mogla bi se posredno osjetiti i na hrvatskom tržištu.
