Nova kineska turistička atrakcija su humanoidni roboti koji rade u tvornicama, pogoni u kojima električni automobili silaze s proizvodnih linija nevjerojatnom brzinom i kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju Posjetitelji, međutim, ne dolaze samo fotografirati tehnologiju. Strani investitori, poduzetnici i direktori plaćaju tisuće dolara kako bi iz prve ruke otkrili kako kineske kompanije razvijaju i proizvode tehnologiju koja bi mogla odrediti sljedeću industrijsku revoluciju.
Petodnevni programi obilaska kineskih tehnoloških kompanija stoje i do 15 tisuća dolara, odnosno oko 13 tisuća eura. Riječ je o rijetkoj prilici za ulazak u tvornice robota, električnih vozila, baterija i tehnoloških komponenti koje inače nisu dostupne javnosti, piše Reuters.
Rast interesa odražava strah od novoga „kineskog šoka“. Zapadne kompanije i vlade sve otvorenije razmatraju mogućnost da je Kina iz proizvođača jeftine robe izrasla u predvodnika napredne proizvodnje, robotike, električnih vozila i dijela tehnologija umjetne inteligencije.
“Ljudi sada promatraju Kinu kao predmet proučavanja i učenja, a taj trend gotovo da nije postojao prije samo nekoliko godina”, rekao je Reutersu Robert Wu, direktor šangajske kompanije za analizu podataka Baiguan.
Wu je dosad organizirao dva putovanja za više od dvadesetak investitora, poduzetnika i direktora. Oko polovice sudionika stiglo je iz jugoistočne Azije, ali interes snažno raste i među europskim te američkim kompanijama.
Među posjetiteljima čija su imena poznata nalaze se predstavnici američkih investicijskih društava Dimension, Capital Group i Thrive Capital te tehnološki podcaster Lex Fridman. Mnogi drugi sudionici ne žele javno govoriti o svojim putovanjima, dijelom zbog sve napetijih političkih i trgovinskih odnosa Kine i zapadnih država.
Od jeftine proizvodnje do tehnološkog izloga
Oko organiziranja profesionalnih obilazaka nastala je čitava mala industrija. Šangajska agencija GloPen navodi da je broj upita ove godine porastao 50 posto, uglavnom zahvaljujući klijentima iz Europe i Singapura. Agencija mjesečno organizira više od stotinu jednodnevnih obilazaka kompanija.
Poslovne ture obuhvaćaju Peking, Šangaj, Shenzhen, Hangzhou i Hefei, gradove koji se nalaze u središtu kineske industrije električnih vozila, baterija, robotike i umjetne inteligencije.
“Stvarne razmjere, brzinu i fizičku snagu kineskih inovacija nije moguće razumjeti dok ne stojite u tvornici”, kazao je Bertrand Chen, direktor organizacije Global Shipping Business Network, koji je u travnju sudjelovao u obilasku robotičkih i tehnoloških kompanija u trima kineskim gradovima.
Osnivačica platforme Tech Buzz China Rui Ma, koja je od 2019. organizirala 11 takvih putovanja, smatra ih poslovnom analizom na terenu. Čak i kompanije koje ne namjeravaju ulagati u Kinu sve će češće susretati kineska poduzeća kao konkurente, dobavljače, partnere ili ulagače na drugim tržištima.
Kineska država također potiče industrijski turizam i dosad je proglasila više od 140 službenih pokaznih lokacija. Dio tvornica otvoren je široj javnosti, a cijena obilaska kreće se oko 60 dolara.
Xiaomijevu tvornicu električnih vozila u Pekingu od ožujka 2024. posjetilo je više od 250.000 ljudi. Interes je toliko velik da se termini dodjeljuju lutrijom, nakon čega se ulazna mjesta na internetu preprodaju za čak 2.000 juana, odnosno oko 300 dolara.
Šire kinesko tržište industrijskog turizma prošle je godine ostvarilo prihode od 17,8 milijardi dolara, prema podacima kineskih državnih medija. Do 2029. njegova bi vrijednost mogla premašiti 300 milijardi juana ili 44,6 milijardi dolara.
Europljani dolaze učiti
Kina je postala posebno važno odredište europskim direktorima suočenima sa slabim rastom produktivnosti i strahom da njihove kompanije zaostaju u umjetnoj inteligenciji, robotici i naprednoj proizvodnji.
Alex Shengyun Lu, šangajski savjetnik za umjetnu inteligenciju u Praxis Advisoryju, od kraja prošle godine predvodio je sedam delegacija s najviše 50 poslovnih posjetitelja. Kaže da je među europskim direktorima vidljiva zabrinutost zbog tehnološkog zaostajanja.
Najčešće žele doznati što mogu preuzeti od kineskih kompanija te kako Kina državnim ulaganjima i koordinacijom između pokrajina ubrzava masovnu primjenu novih tehnologija.
Takav interes ne znači da je Kina već preuzela vodstvo u svakom području. Kompanije izvan Kine još uvijek drže većinu svjetskog tehnološkog tržišta, raspolažu najnaprednijim intelektualnim vlasništvom i ostvaruju najveću dobit. Ni kineska industrija robotaksija, primjerice, ne prednjači pred američkom jer vlasti opreznije dopuštaju širenje autonomnih vozila zbog njihova mogućeg utjecaja na zaposlenost.
Najbolji primjer nove kineske privlačnosti ipak je Shenzhen. Grad koji je dugo bio poznat kao središte jeftine proizvodnje postao je svjetsko okupljalište osnivača hardverskih i robotičkih kompanija. Broj stranih posjetitelja prošle je godine porastao 70 posto, a tijekom prvog tromjesečja ove godine još više od 30 posto.
Pročitajte još:
U gradu nastaju i takozvane hakerske kuće, zajednički prostori u kojima strani poduzetnici koji razvijaju robote i hardver privremeno žive i rade. U grupama na kineskoj aplikaciji WeChat stotine ljudi iz Silicijske doline razmjenjuju kontakte proizvođača baterija, zaslona i drugih komponenti.
Kineske tvornice tako više nisu samo mjesta na kojima se proizvodi roba za zapadne kompanije. Postale su učionice u koje njihovi osnivači, direktori i investitori dolaze vidjeti koliko se brzo promijenio odnos snaga u svjetskoj industriji – i za tu su lekciju spremni platiti 15.000 dolara.
