Kinesko gospodarstvo u srpnju izgubilo zamah, ulaganja i potrošnja dodatno oslabjeli

Pixabay.com
Automobili u Kini, ilustracija Foto: Pixabay.com

Kinesko gospodarstvo u srpnju je dodatno izgubilo zamah, uz slabiju osobnu potrošnju, brži pad ulaganja i rast nezaposlenosti, što povećava pritisak na Peking da u drugoj polovici godine uvede snažnije mjere potpore.

Maloprodaja je u srpnju porasla svega 0,6 posto na godišnjoj razini, znatno manje od 1,5 posto koliko su očekivali ekonomisti u Reutersovoj anketi. Rast je usporio i u odnosu na lipanj, kada je iznosio jedan posto.

Istodobno je industrijska proizvodnja porasla 4,5 posto, ispod očekivanih 4,8 posto i sporije od lipanjskih 5,3 posto.

Stopa nezaposlenosti u gradovima porasla je s pet posto u lipnju na 5,2 posto u srpnju.

Ulaganja padaju brže od očekivanja

Posebno zabrinjavaju podaci o investicijama.

Ulaganja u dugotrajnu imovinu u urbanim područjima, koja uključuju nekretnine i infrastrukturu, u prvih sedam mjeseci godine pala su 6,7 posto na godišnjoj razini. Ekonomisti su očekivali pad od šest posto, nakon smanjenja od 5,7 posto u prvom polugodištu.

Ulaganja u nekretnine pala su čak 19,2 posto, infrastrukturna ulaganja smanjena su 3,6 posto, a ulaganja u prerađivačku industriju 1,7 posto.

Jedina izraženija iznimka bila su ulaganja u visokotehnološke sektore, koja su porasla pet posto. U tu skupinu ulaze informacijske usluge, zrakoplovstvo i proizvodnja napredne opreme.

Pad ukupnih ulaganja ekonomist Li Daokui sa Sveučilišta Tsinghua opisao je kao dosad nezabilježeno snažan, navodeći slabu investicijsku aktivnost i visoku nezaposlenost mladih kao glavne prepreke ostvarenju kineskih ciljeva rasta.

Potrošači troše sve opreznije

Slabljenje potrošnje postaje jedan od najvećih problema kineskog gospodarstva.

Prema Goldman Sachsu, nominalni rast maloprodaje u prvoj polovici ove godine usporio je na samo 1,3 posto, u usporedbi s pet posto u istom razdoblju prošle godine.

Jedan od razloga jest državni program subvencioniranja zamjene stare robe novom, koji je dio kupnji povukao unaprijed, pa sada više nema isti pozitivan učinak na potrošnju.

Potrošačka inflacija u srpnju je usporila na šestomjesečni minimum od 0,5 posto, dok je temeljna inflacija, koja isključuje cijene hrane i energije, iznosila 0,9 posto.

Kineski statistički ured dio slabije inflacije pripisuje nižim globalnim cijenama nafte, ali slabi rast cijena istodobno odražava i nedovoljnu domaću potražnju.

Krediti kućanstvima dodatno oslabjeli

Slabost potrošnje vidljiva je i u bankarskim podacima.

Novi krediti odobreni tijekom srpnja zabilježili su najveći mjesečni pad otkako postoje usporedivi podaci, prema Barclaysu.

Krediti kućanstvima, uključujući stambene, ponovno su se smanjili nakon kratkog oporavka u lipnju.

Potražnja za hipotekarnim kreditima slabi već nekoliko godina zbog krize na tržištu nekretnina, dok su banke istodobno opreznije pri odobravanju novih zajmova zbog zabrinutosti oko sposobnosti građana za njihovu otplatu.

Nezaposlenost mladih ostaje jedan od najvećih problema

Službena stopa nezaposlenosti u gradovima od 5,2 posto možda pritom podcjenjuje stvarne probleme na tržištu rada.

Privatno istraživanje tima ekonomista Li Daokuija procijenilo je širu stopu nezaposlenosti u Kini na čak 10,2 posto u srpnju.

Ta metodologija uključuje i osobe koje su bez posla do dvije godine i više se ne vode u službenom istraživanju radne snage.

Od približno 24 milijuna dugotrajno nezaposlenih, više od polovice čine osobe u dobi između 16 i 24 godine.

Službena stopa nezaposlenosti mladih u lipnju iznosila je 14,9 posto, najviše za taj mjesec otkako je vlada prije više od dvije godine iz statistike isključila studente.

Izvoz i AI dosad su ublažavali slabost domaće potražnje

Kinesko gospodarstvo tijekom ove godine velikim se dijelom oslanjalo na industrijsku proizvodnju i izvoz, posebno u sektorima povezanim s globalnim investicijskim ciklusom umjetne inteligencije.

No srpanjski podaci sugeriraju da ni taj oslonac možda neće biti dovoljan za nadoknađivanje slabosti potrošnje i privatnih ulaganja.

Državni zavod za statistiku poručio je da Kina mora ubrzati prijelaz prema novim izvorima rasta te nastaviti s gospodarskim reformama i daljnjim otvaranjem.

Glasnogovornik statističkog ureda Fu Linghui rekao je da su na rezultate u srpnju utjecali i geopolitički pritisci iz inozemstva te ekstremno visoke temperature u zemlji.

Istaknuo je pritom da je prodaja usluga u prvih sedam mjeseci porasla pet posto, dok je prodaja robe povećana samo 1,1 posto.

Nekretninska kriza i dalje pritišće gospodarstvo

Slaba ulaganja usko su povezana s višegodišnjom krizom kineskog tržišta nekretnina.

Urbanistička ulaganja pala su već prošle godine, prvi put u nekoliko desetljeća, za 3,8 posto, a ovogodišnji podaci pokazuju da se pad dodatno produbio.

Probleme dodatno povećavaju ograničenja zaduživanja lokalnih vlasti, koje su godinama bile jedan od glavnih pokretača infrastrukturne potrošnje.

Tvornice i građevinski sektor također su u srpnju izgubili zamah, a službeni indeks aktivnosti u prerađivačkoj industriji neočekivano se ponovno spustio ispod granice koja odvaja rast od kontrakcije.

Rastu očekivanja smanjenja kamatnih stopa

Slabi srpanjski podaci pojačali su očekivanja da će kineske vlasti morati intervenirati snažnije nego dosad.

Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist Pinpoint Asset Managementa, smatra da najnoviji pokazatelji povećavaju rizik daljnjeg usporavanja te je podigao očekivanja da će People’s Bank of China smanjiti kamatne stope.

Kinesko vodstvo već je na sastanku Politbiroa u srpnju obećalo snažniju fiskalnu potporu, ali ekonomisti upozoravaju da će trebati vremena prije nego što se te mjere stvarno preliju u gospodarstvo.

Sheana Yue, viša ekonomistica Oxford Economicsa, očekuje da će ubrzano provođenje fiskalnih mjera pomoći aktivnosti u drugoj polovici godine, ali zbog izrazito slabog početka trećeg tromjesečja očekuje samo umjeren oporavak.

Oxford Economics zato zasad zadržava prognozu kineskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 4,8 posto.

Srpanjski podaci pritom pokazuju zašto bi ostvarenje i takvog rasta moglo biti zahtjevno. Kina i dalje ima snažnu industrijsku bazu, izvoz i visokotehnološke sektore, ali domaća potražnja, tržište nekretnina i zapošljavanje ostaju dovoljno slabi da bez dodatne državne potpore ograničavaju ukupni gospodarski zamah.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari

Želite u Googleu vidjeti više aktualnih vijesti s portala financije.hr?

Dodajte financije.hr među svoje omiljene izvore u Googleu. Tako ćete naše aktualne vijesti češće viđati u Google pretrazi i Google Discoveru.

Brže nas pronađite u pretrazi
Više naših vijesti u Google Discoveru
Budite u tijeku s najnovijim informacijama