Predsjednik Vlade Andrej Plenković ponovno je pozvao turistički sektor na razumno formiranje cijena, ocijenivši da je to ključno pitanje koje će utjecati na ovu turističku sezonu.
To je rekao u uvodu 5. sjednice Vijeća za upravljanje razvojem turizma kojom je predsjedao, a koja je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) okupila brojne predstavnike turističkih udruženja, kompanija, cehovskih udruženja, uz nazočnost više ministara, a između ostalih i guvernera HNB-a Borisa Vujčića.
Predsjednik Vlade je podsjetio da je po podacima DZS-a inflacija u travnju iznosila 5,8 posto na godišnjoj razini, što je posljedica i rasta cijena energenata, pri čemu je poručio da treba paziti da rast cijena usluga ne pridonosi rastu inflacije.
“Kako bi današnji sastanak bio učinkovit bilo bi dobro da ima konkretniji nastavak u smislu formiranja cijena, na malo pametniji i bolji način nego što je to bilo prošle godine. To bi za nas bila najveća korist, a naravno i za sektor i uopće za rast hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković, apostrofiravši politiku cijena i kvalitetu usluga kao najvažnije.
“Želja je da vi svi skupa dobro poslujete, ali da od toga imamo koristi i kao država, kao gospodarstvo i kao društvo te da znamo da smo na vrijeme poslali poruke koje su bitne”, kazao je.
Rekao je da je turistički promet u ovoj godini vrlo dobar, unatoč globalnim okolnostima koje ne djeluju u prilog turizmu i energetskoj sigurnosti. Od početka godine je tako ostvareno 2,3 milijuna dolazaka i 6,5 milijuna noćenja turista – uz rast od tri posto u dolascima i 1,4 posto u noćenjima, prenosi Hina.
Većina prometa je ostvarena u jadranskom dijelu Hrvatske, no Plenković je istaknuo i poraste u kontinentalnoj Hrvatskoj – u dolascima od pet posto i tri posto u noćenjima. “To znači da smo inteligentno ulagali u razvoj kontinentalnog turizma, što je u skladu sa svim dokumentima koje smo usvajali u proteklim godinama”, ustvrdio je predsjednik Vlade.
Istaknuo je i da su lanjski prihodi od stranih turista dosegnuli 15,3 milijarde eura, uz rast od dva posto. Prema njegovim riječima, prihodi nešto iznad 15 milijardi eura, uz oko 22 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja su granice rasta hrvatskog turizma u protekle dvije do tri godine.
“Upravo činjenica da smo došli u tu fazu nalaže da zajednički u ovom formatu promislimo što možemo učiniti da i dalje imamo rast hrvatskog turizma i da nam turistički promet bude i dalje dinamičan i u ekspanziji kao u proteklih 10 godina”, poručio je Plenković.
U kontekstu krize na Bliskom istoku, spomenuo je i globalni rast cijena aviokarata, iznijevši podatke Europske putničke komisije da više od 60 posto turističkih kompanija bilježi pad potražnje od 20 posto.
“Dolazi do određenog preusmjeravanja potražnje – od destinacija koje su bliže sukobu prema Europi, pa je to i prilika da se dio turista privuče u Hrvatsku”, kazao je. No, naglasio je, za to je važna konkurentnost cijena i kvalitete, pa treba imati u vidu da druge zemlje Mediterana ne budu brže i preusmjere promet na svoja tržišta.
Ustvrdio je i da su mjere države u proteklom razdoblju išle u prilog turističkom sektoru, apostrofiravši i želju da što veći broj hrvatskih građana bude u prilici osjetiti blagodati hrvatskog turizma. Između ostalog, kazao je da je Hrvatska velikim dijelom autodestinacija, u tom kontekstu spomenuvši i Vladine intervencije u cijene naftnih derivata.
Pročitajte još:
Ministar turizma i sporta, Tonči Glavina je rekao da je u okolnostima geopolitičkih nestabilnosti važno da Hrvatska ostane percipirana kao sigurna turistička destinacija. U jeku svih promjena na tržištu, Glavina je između ostalog naglasio i snažna ulaganja u promociju hrvatskih destinacija, kao i ulaganja u ravnomjerniji razvoj turizma. I on je poručio da će ove turističke godine cjenovna konkurentnost imati presudnu ulogu.
Kazao je i da sva istraživanja pokazuju da gosti danas biraju destinacije za odmor prvenstveno prema omjeru cijene i kvalitete. Ustvrdio je i da akteri na Hrvatskoj konkurentnim tržištima u ovoj situaciji reagiraju smanjenjem marži kroz cijeli lanac vrijednosti. “To je praksa koju moramo početi primjenjivati i mi, želimo li ostati konkurentni”, poručio je Glavina.
