Hrvatska je nakon dogovora Europskog parlamenta i Europskog vijeća o Transeuropskoj prometnoj mreži (TEN-T) pozicionirana na dva dodatna koridora: Baltičko more-Jadransko more i Zapadni Balkan-Istočni Mediteran, i time Hrvatsku u cijelosti integriramo u prometni sustav Europske unije, objavio je na društvenoj mreži X premijer Andrej Plenković.
EP i Vijeće EU sinoć su postigli dogovor o Uredbi o TENT-T kako bi potaknuli provedbu najznačajnijih projekata vezanih uz željezničku mrežu, ceste, kopnene plovne puteve i luke do 2030. godine.
„Hrvatska se izborila da Uredbom TEN-T bude obuhvaćena željeznička i cestovna infrastruktura do Splita, kao i u Slavoniji, a luke Ploče i Split postat će luke osnovne mreže, dok će se Rijeka nalaziti na tri koridora. Uvršteno je novih 450 km željezničkih pruga, 430 km cesta, osam novih luka i pet novih urbanih čvorova, čime Hrvatska ostvaruje najveću proporcionalnu izmjenu TEN-T mreže u Europi. Položaj na četiri prometna koridora EU-a stvara preduvjete za daljnja ulaganja i razvoj infrastrukture“, objavio je Plenković.
Među trenutnim TEN-T projektima su Rail Baltica, čime se spajaju Helsinki i Varšava, tunel na prijevoju Brenner koji povezuje Austriju i Italiju te brza željeznička linija Lisabon-Madrid.
Podsjećamo, povjerenica Europske komisije Adina Valea je sinoć izjavila da se radi o povijesnom sporazumu za EU.
„Europi treba prometna mreža koja će riješiti problem mobilnosti, važnog kako za građane tako i kompanije, prometna mreža koja je održiva i otporna i koja gradi mostove s našim susjedima, posebice s Ukrajinom, Moldavijom i zapadnim Balkanom“, rekla je Valea, prenosi Hina.
Pročitajte još:
Transeuropska prometna mreža temelj je prometne politike EU i ključna je za funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tim učinkovitijim postupcima ubrzat će se njezin razvoj i osigurati jednostavnija i održivija mobilnost za ljude i poduzeća diljem Europe.
Mreža TEN-T ima dvoslojnu strukturu koja se sastoji od sveobuhvatne mreže kojom se osigurava povezivost svih regija EU-a i osnovne mreže koja se sastoji od onih elemenata sveobuhvatne mreže koji imaju najveću stratešku važnost za EU. Osnovnu mrežu trebalo bi završiti do 2030., a sveobuhvatnu mrežu do 2050. godine.
